Korisnost dodataka ishrani iliti dijetetskih suplemenata

Većina dodataka ishrani i dijeta ne škode. Ali, da li pomažu? Nedavno objavljeno veliko istraživanje imalo je za cilj da proceni korisnost dodataka ishrani iliti dijetetskih suplemenata, kao i nekih dijeta.

Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins sproveli su veliku analizu nalaza 277 kliničkih ispitivanja koja su se bavila sa 24 različite intervencije u ishrani. Zaključili da skoro nijedan dodatak ishrani koji sadrži vitamine, minerale i druge hranljive sastojke ne može biti povezan sa dužim životnim vekom ili zaštitom od srčanih oboljenja.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Većina dodataka ishrani i dijeta ne škode. Međutim, analiza je pokazala moguće koristi za zdravlje samo kod dijete sa niskim sadržajem soli, kod dodataka ishrani sa omega-3 masnim kiselinama i možda kod dodataka ishrani sa folnom kiselinom i to samo za neke ljude.

Naučnici su takođe otkrili da dodaci ishrani koji sadže kombinaciju kalcijuma i vitamina D mogu, zapravo, biti povezani sa blago povećanim rizikom od moždanog udara.

Rezultati analize su objavljeni 8. jula 2019. godine u časopisu Annals of Internal Medicine.

Panaceja se ne nalazi u dijetetskim suplementima

Ispitivanja pokazuju da 52 odsto Amerikanaca svakodnevno uzima najmanje jedan vitaminski dodatak ili drugu vrstu dijetetskog/nutritivnog suplementa. Amerikanci godišnje potroše, na nivou nacije, 31 milijardu dolara na tu vrstu proizvoda.

Ovaj trend kod nas nije uzeo maha u toj meri. Međutim, kako sve je veća i raznovrsnija ponuda dodataka ishrani i na našem tržištu, treba se što bolje informisati. Sa jedne strane, morali bismo mnogo više, kao nacija, da povedemo računa o svom zdravlju i prevenciji bolesti. Sa druge strane, ne moramo ići putem onih koji su krenuli pre nas, pa zalutali.

Sve veći broj istraživanja, uključujući i ovo, nije uspeo da dokaže korisnost dodataka ishrani iliti dijetetskih suplemenata.

„Panaceja ili magični napitak koji ljudi uporno traže, ne nalazi se ovde“, kaže viša autorka istraživanja Erin D. Majkos, vanredna profesorka na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

„Ljudi bi trebalo da se usredsrede na dobijanje hranljivih materija iz ishrane koja je dobra za srce. Naime, sve više podataka ukazuje na to da većina zdravih, odraslih ljudi nema potrebu za uzimanjem suplemenata.“

Istraživanje o korisnosti dodataka ishrani

Za ovo istraživanje, naučnici su koristili podatke iz 277 randomiziranih kliničkih ispitivanja. U tim ispitivanjima je procenjivano da li postoji veza između 16 vitamina ili drugih suplemenata i osam načina ishrane, sa jedne strane i smrtnošću i srčanim oboljenjima uključujući koronarne bolesti srca, moždani i srčani udar, sa druge strane. Sveukupno, obradili su podatke 992.129 učesnika u istraživanjima širom sveta.

Vitamini i drugi dodaci ishrani čiji je učinak ispitan su: antioksidanti, beta karoten, kompleks B vitamina, multivitamini, selen, vitamin A, vitamin B3 (nijacin), vitamin B6, vitamin C, vitamin E, vitamin D posebno, kalcijum posebno, kalcijum i vitamin D zajedno, folna kiselina, gvožđe i omega-3 masne kiseline (riblje ulje).

Dijete (načini ishrane) koje su ispitane: mediteranska, dijeta sa smanjenim zasićenim mastima (manje masnoća iz mesa i mlečnih proizvoda), dijeta sa izmenjenim unosom masti (manje zasićenih masti ili zamena broja kalorija sa više nezasićenih masti ili ugljenih hidrata), dijeta sa smanjenom količinom masti, dijeta sa smanjenim unosom soli kod zdravih ljudi i kod onih sa visokim krvnim pritiskom, dijeta sa povećanom alfa-linoleinskom kiselinom (orašasti plodovi, semenje i biljna ulja) i dijeta sa povećanim unosom omega-6 masnih kiselina (orašasti plodovi, semenje i biljna ulja).

Svaka od ovih promena u ishrani je takođe rangirana po snazi dokaza. Rangirane su kao promene sa visokim, umerenim, niskim ili veoma niskim uticajem.

Pokazano je da većina suplemenata, uključujući multivitamine, selen, vitamin A, vitamin B6, vitamin C, vitamin E, sam vitamin D, sam kalcijum i gvožđe, nema nikakvu vezu sa povećanim ili smanjenim rizikom od smrti ili sa zdravljem srca.

Šta je korisno, a šta može da šteti?

U tri istraživanja sa ukupno 3.518 učesnika koja su se bavila ishranom sa smanjenim unosom soli kod osoba sa zdravim krvnim pritiskom, bilo je 79 smrtnih slučajeva. Naučnici su otkrili smanjenje od 10 odsto rizika od smrti kod ovih ljudi, što su klasifikovali kao umereni uticaj.

U pet istraživanja, ukupno 3.680 učesnika sa visokim krvnim pritiskom stavljeno je na dijetu sa smanjenim unosom soli. Naučnici su otkrili su da je rizik od smrti usled bolesti srca smanjen za 33 odsto kod primene ove dijete. Naime, zabeleženo je 674 smrtnih slučajeva usled srčanih oboljenja u toku trajanja istraživanja. Ovu intervenciju u načinu ishrane su takođe klasifikovali kao umereni dokaz o uticaju.

Kad je u pitanju moguća korisnost dodataka ishrani sa omega-3 masnim kiselinama, pregledano je 41 istraživanje sa 134.034 učesnika ukupno. U ovoj grupi, 10.707 osoba je preživelo ili srčani ili moždani udar što ukazuje na srčano oboljenje. Sve ukupno, ova istraživanja su pokazala da je korišćenje ovog suplementa povezano sa smanjenjem od osam odsto kad je u pitanju srčani udar. Kad je u pitanju koronarno oboljenje, zabeleženo je smanjenje od sedam odsto. U oba slučaja, smanjena se odnose na poređenja sa osobama koje nisu uzimale ovaj suplement. Naučnici su rangirali dokaz o korisnosti ove intervencije kao nizak.

Folnom kiselinom se bavilo 25 istraživanja sa 25.580 zdravih učesnika. Podaci ovih istraživanja su pokazali da se folna kiselina može dovesti u vezu sa za 20 odsto smanjenim rizikom od moždanog udara. Tokom ispitivanja, 877 učesnika je doživelo moždani udar. Autori istraživanja su ocenili vezu sa korisnim uticajem folne kiseline kao nisku.

Istraživanjem uticaja kombinacije kalcijuma i vitamina D kao dodatka ishrani bavilo se 20 pregledanih istraživanja. Od 42.072 učesnika ovih istraživanja, 3.690 je doživelo moždani udar tokom istraživanja. Naučnici kažu da, sveukupno, ovo ukazuje na za 17 odsto povećan rizik od moždanog udara. Dokazi o riziku su rangirani kao umereni. Nije bilo dokaza da kalcijum i vitamin D, kada se uzimaju zasebno, imaju bilo rizike bilo koristi po zdravlje.

Nema merljivog uticaja

„Naša analiza nosi jednostavnu poruku: Iako možda postoje neki dokazi da nekoliko intervencija u ishrani može imati uticaj na smrt ili kardiovaskularni sistem, velika većina multivitamina, minerala i različitih vrsta ishrane nije pokazala merljiv uticaj na preživljavanje ili smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti“, kaže vodeći autor istraživanja, Safi Kan, docent medicine na Univerzitetu Zapadna Virdžinija.

Izvor: Johns Hopkins Medicine
Fotografija: Jakub Kapusnak za FoodiesFeed

Drugačija mišljenja

Vitamini i dodaci ishrani koje je korisno uzimati

Kada je u pitanju korisnost dodataka ishrani, ima i donekle drugačijih mišljenja o korisnosti dodataka ishrani. Podsećamo na serijal tekstova Vitamini i dodaci ishrani koje vredi uzimati u kome se takođe navodi da ogromna većina dodataka ishrani (tzv. suplemenata) nema nikakvu vrednost. Međutim, ističe se i da ima i onih koje je korisno uzimati:

Vitamin D i cink

Za pojedine hranljive materije ima dokaza da su veoma dobri u prevenciji nekih bolesti. Tako, na primer, vitamin D:

Ili cink koji je efikasan u smanjenju trajanja prehlade.

Omega-3 masne kiseline

O korisnosti omega-3 masnih kiselina ima dosta dokaza, a među njima je dosta onih od strane rsukih naučnika:

Zdravlje mozga

A ako pripadamo „rizičnoj grupi“ za razvijanje neke bolesti, treba izvagati šta je veće: korisnost dodataka ishrani ili šteta od njih. Tako, u određenim godinama, osobe za dodatnim predispozicijama, trebalo bi da počnu da misle o „zaštiti mozga„:

Moćne kombinacije iz prirode

Ono što je važno jeste uvek imati na umu da je priroda mnogo toga (ako ne i sve, samo se nama, malima, još ne da da uvidima) sama rešila. Umesto raznih „magičnih“ preparata nastalih u laboratorijama, (ako nismo već oboleli) treba posvetiti vreme sebi i svojoj ishrani. U prirodi tražiti ono što je najbolje za nas. Podsećamo na jedan serijal tekstova koji govori o moćnim kombinacijama iz prirode: