Probiotici su veoma korisni u određenim okolnostima, ali ne nužno i kao svakodnevni dodatak ishrani.
Raste broj istraživanja koji ukazuju na to koliko su izuzetno važne milijarde bakterijskih ćelija koje žive u našem organizmu. One su važne za regulisanje našeg zdravstvenog stanja. Zato, veoma štetno može biti njihovo naglo čišćenje pomoću antibiotika.
Antibiotici i probiotici
Zato ne bi trebalo da nas iznenadi podatak da, ukoliko smo sproveli lečenje antibioticima, uzimanje probiotika (bilo kao dodatak ishrani ili pomoću hrane koja je bogata bakterijama, kao što je jogurt) kako bi se zamenile kolonije bakterija u našem organizmu, predstavlja dobru ideju.
Godine 2012, meta-analiza 82 randomizirana kontrolisana ispitivanja zaključila je da upotreba probiotika (od kojih je većina sadržala bakterije iz roda Lactobacillus, koji se nalazi u gastrointestinalnom traktu) značajno smanjuje učestalost dijareje nakon lečenja antibioticima.
Ipak, probiotici nisu adekvatna kura za sve digestivne probleme. Nisu se pokazali efikasnim u lečenju sindroma nervoznih creva, na primer. Kao i većina drugih suplemenata koji su zaista efikasni, i oni su korisni u sasvim određenim okolnostima, ali ne nužno i kao svakodnevni dodatak ishrani.
- Vitamini i dodaci ishrani koje vredi uzimati – Vitamin D
- Vitamini i dodaci ishrani koje vredi uzimati – Cink
- Vitamini i dodaci ishrani koje vredi uzimati – Nijacin
- Vitamini i dodaci ishrani koje vredi uzimati – Beli luk
Izvor: Smithsonian
Fotografija: Tim Mossholder za Pexels
Mogli bi vas zanimati i tekstovi:
- Antibiotici nisu više što su bili – Ulazimo u post-antibiotičku eru
- Kad antibiotici leče viruse i druge narodne bajke
- Majčinsko mleko može što ne mogu antibiotici
- Bolja stomačna flora – manje stresa
- 8 načina kako sprečiti i lečiti zatvor