Zašto je učenje sviranja muzičkog instrumenta u starosti sjajna ideja? Mnogi veruju, sasvim pogrešno, da nije ni moguće naučiti da se svira instrument pod stare dane. Ne samo da je moguće, nego je i višestruko korisno.
Najnovije:
Koja vrsta vežbanja je najbolja za san starijih sa kognitivnim smetnjama
Kult mladosti – Kratka sociološka analiza idealizacije mladosti u savremenom društvu
Rezultati XII Konkursa Draganova nagrada 2026. za najbolji putopis starijih osoba
Paradoks pomagača: Kako ljudi koji svima pomažu ostanu sami
Dežurne pošte za prvomajski praznik 2026.
Najveća greška baka i deka: Ne pokušavajte da vaspitavate unuke
Ne mogu da rade, ne mogu u penziju – Zato će belgijski piloti da štrajkuju
Bol u ramenu
Srpska traži „srazmernim“ penzionerima doprinose za zdravstvo
Nemačka: Penzije u budućnosti nedovoljne za standard
Krši li Javni servis zakon ako odbija da zapošljava penzionere?
Kako genetika utiče na empatiju i altruizam u vezi
Granica za prestanak radnog odnosa u Crnoj Gori ponovo 67 godina
Rizik od preloma kuka kod žena u menopauzi povezan sa zdravljem srca
Koliko građani Srbije imaju novca i na šta troše?
Radno vreme za Uskrs 2026.
Nove izmene Zakona o PIO 2026.
Beograd: Narodna kuhinja i za penzionere sa malim penzijama
Neki oboleli od Alchajmera povrate pamćenje neposredno pre smrti
Ознака: <span>moždani udar</span>
Homocistein: Tihi neprijatelj vaših krvnih sudova
Dr Branislav Rihor, specijalista kardiologije sa Instituta za rehabilitaciju „Sokobanjska“ upozorava na manje poznat faktor rizika za pojavu srčanih oboljenja – homocistein. Šta je homocistein i kako možemo zaštititi svoje krvne sudove?
Dužina života nakon moždanog udara
Prema novoobjavljenom istraživanju, dužina života nakon preživljenog moždanog udara, kod skoro dve trećine ljudi, nije veća od deset godina. Kod većine postoji i velika opasnost od recidiva.
Kratkotrajno intenzivno vežbanje za zdravlje srca
Dokazano je da kratkotrajno intenzivno vežbanje može biti korisno za zdravlje srca. Ne samo da ga štiti, nego može i doprineti popravljanju strukture srčanog mišića.
Veći rizik od 5 vrsta bolesti usled poremećaja cirkadijalnog ritma
Cirkadijalni ritam – ljudskom organizmu urođen 24-časovni ritam – kada je poremećen, ugrožava se zdravlje. Ovo su pet vrsta bolesti od kojih smo ugroženiji ukoliko smo dozvolili da nam se poremeti cirkadijalni ritam.
Hipertenzija – Najbolje vreme za uzimanje leka
Ako jednom dnevno uzimate lek protiv visokog krvnog pritiska, nije svejedno u koje doba dana ćete ga uzimati.
Korisnost dodataka ishrani iliti dijetetskih suplemenata
Većina dodataka ishrani i dijeta ne škode. Ali, da li pomažu? Nedavno objavljeno veliko istraživanje imalo je za cilj da proceni korisnost dodataka ishrani iliti dijetetskih suplemenata, kao i nekih dijeta.
ALIMS: Adenuric (febuksostat) – Rizik od kardiovaskularne smrti
Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije obaveštava o povećanom riziku od kardiovaskularne smrti i smrti zbog bilo kog uzroka kod pacijenata lečenih febuksostatom.
Bolesti tokom različitih decenija naših života – Šta možemo očekivati dok starimo
Kako starimo, mnoge bolesti se razvijaju i verovatnoća da ćemo ih dobiti sve više raste. U ovom tekstu navodimo neke od najčešćih zdravstvenih stanja, kao i šta je ono što možemo učiniti kako bismo smanjili rizik od njih u narednoj deceniji svog života.
Beograđani najviše umirali od srca u 2017.
Oboljenja srčanog mišića su vodeći uzrok smrtnosti Beograđana u 2017. godini, pokazuju podaci Gradskog zavoda za javno zdravlje (GZZJZ). Od 9.851 osobe koje su prošle godine preminule od bolesti sistema krvotoka, skoro trećina ili 3.055 pacijenata je imalo dijagnozu bolesti srčanog mišića. Nakon bolesti srca, najčešći uzrok smrti bili su zloćudni tumor dušnika i pluća,...










