Penzije u Srbiji – sve dalje i sve manje

U Srbiji ima 1.678.367 penzionera. Većina njih živi od primanja koja ne prelaze 30.000 dinara mesečno. Penzije i standard penzionera u Srbiji tema su teksta Jelene Andrić za portal BIZLife.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Trend pada ukupnog broja korisnika penzija primetan je u Srbiji od 2015. godine. Do ovoga dolazi, pre svega, zbog izmena Zakona o PIO i pomeranja starosne granice za odlazak u penziju za žene, kao i zbog uvođenja prevremene starosne penzije u Srbiji, navode u Fondu PIO.

Muškarci u penziji provedu u proseku oko 17 godina, a žene tri godine duže.

Prosečna penzija, prema poslednjim dostupnim podacima Fonda PIO iz jula 2021, iznosila je 29.384 dinara.

Prema važećem zakonu, najniža penzija za korisnike iz kategorija zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi oko 16.000 dinara, a za kategoriju poljoprivrednih penzionera 12.582 dinara.

Najviša penzija, za 45 godina staža iznosi oko 147.400 dinara.

Promene uvedene izmenama Zakona o PIO

Izmenama Zakona o PIO predviđeno je pomeranje starosne granice za odlazak u penziju za žene i uvođenje prevremene starosne penzije.

Starosna granica za žene za ostvarivanje prava na starosnu penziju svake godine pomera se za po dva meseca. Tako će 2022. godine žene ostvarivati pravo na starosnu penziju sa 63 godine i četiri meseca života. Granica će se pomerati do 2032. godine kada će uslovi za odlazak u penziju biti jednaki i za žene i za muškarce – 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Pravo na punu starosnu penziju osiguranici mogu ostvariti ukoliko imaju 45 godina staža osiguranja za koji su plaćeni doprinosi, bez obzira na godine života. To znači da ako neko ima 45 godina staža osiguranja neće mu se umanjivati penzija, bez obzira na to koliko godina života ima u tom momentu.

Kada je u pitanju prevremena penzija za muškarce, 2022. godine uslov će biti 59 godina i šest meseci života i 40 godina staža osiguranja. Godinu dana kasnije, uslovi za muškarce biće 60 godina života i 40 godina staža.

Da bi žena ostvarila pravo na prevremenu penziju, u 2022. godini moraće da ima 59 godina života i 39 godina i osam meseci staža osiguranja. U 2023. godini, uslov za prevremenu penziju za žene biće 59 godina života i šest meseci staža.

Uslovi i za muškarce i za žene za prevremenu starosnu penziju će se izjednačiti 2024. godine. Tada će, bez obzira na pol, biti potrebno 60 godina života i 40 godina staža.

Osiguraniku koji ima dovoljno godina staža, ali se penzioniše sa manje godina života, trajno se umanjuje penzija. Umanjenje iznosi 0,34 odsto za svaki mesec koji nedostaje do navršenih 65 godina života.

Penzija koja je sve dalja – svetski trend

Dr Nada Novaković, sociološkinja, naučna saradnica u Institutu društvenih nauka u Beogradu kaže za BIZLife portal da su promene u penzionom sistemu i pooštravanje uslova za odlazak u starosnu penziju aktuelni svuda u svetu. Oni su posledica neoliberalne politike koja teži da se što više smanje državni troškovi.

Kako objašnjava dr Novaković, suština je u sve kasnijem penzionisanju i sve manjim penzijama koje se tada stiču.

Glavni argumenti za penzione reforme jesu demografski i ekonomski. Na jednoj strani se naglašava da je stanovništvo pojedinih zemalja sve starije, a na drugoj da je gotovo nemoguće obezbediti sredstva za penzije iz javnih finansija, kaže Novaković.

U Nemačkoj je još 2006. godine, bez većeg otpora sindikata i građana, usvojen zakon da se u starosnu penziju ide sa 65. godina. To je trajalo do 2012. godine. Zatim je izglasan zakon da se do 2029. godine starosna granica pomera na 67 godina. Nedavno su izneti i predlozi da se odlazak u penziju poveća na 69 godina do 2042.

U Francuskoj je, s druge strane, bilo žestokih otpora pri pokušaju da se starosna granica poveća. Tako se sada u starosnu penziju odlazi sa 60 godina života. Najavljeno pomeranje starosne granice na 62 godine dočekano je burno. Građani Francuske su organizovali velike proteste da to spreče.

Japan planira da starosnu granicu poveća sa 65 na 70 godina. To je u skladu sa dugovečnošću tamošnjeg stanovništva.

Skandinavske zemlje imaju sasvim drugačiju politiku penzionisanja. U Norveškoj se žene penzionišu sa 64 godine, a muškarci sa 67. Planirano je da se izjednači starosna granica za muškarce i žene. Kao još jedan primer, dr Novaković je navela Dansku. U ovoj državi, radnicima koji su počeli ranije da rade i koji obavljaju teške fizičke poslove, omogućeno je da u penziju idu sa 61 godinom života i 42 godine radnog staža.

Manje penzije – svetski trend, takođe

Smanjenje visina postojećih i budućih penzija takođe je opšti trend, ukazuje Novaković.

„Argumenti vlasti za to su različiti, ali su posledice po penzionere ozbiljne. Kreditori jasno i uporno nameću zaduženim zemljama i politiku penzija i zarada. Stoga su najzaduženijim članicama EU (kao Grčkoj) i zemljama u tranziciji strogo određivali i tempo promena penzijskog sistema i vreme i procenat povećanja/smanjenja penzija. Posledice toga su sve lošiji materijalni položaj većine penzionera i sve dublje padanje u zonu siromaštva”, objašnjava.

Penzije u Srbiji

Dr Nada Novaković objašnjava da su promene uslova za sticanje penzije u Srbiji nastupale skoro po istom modelu – obavezne, relativno oštrije nego u najrazvijenijim zemljama EU, strogo kontrolisane od MMF, nezavisno što u zemlji postoje relativno visoka nezaposlenost i siromaštvo.

Jedno od najčešće korišćenih merila za visinu penzije jeste odnos prosečne penzije i plate. U Srbiji je, pre tranzicije, prosečna penzija bila 85 odsto od prosečne plate.

“U prvoj deceniji tranzicije i zarade i penzije su, naročito hiperinflacijom 1993. godine, sasvim obesmišljene i obezvređene. One su se oporavile tek posle 2000. godine. Najpre su povećane, a najveći rast su imale 2008. godine. Nakon toga se simbolički i stvarno svode na socijalnu a ne ekonomsku kategoriju. To znači da većina penzionera teško živi i preživljava. Danas prosečna penzija ne dostiže više od 46 odsto prosečne zarade. Njena realna vrednost je još niža kada se uzmu u obzir rast troškova života i visina minimalne i prosečne potrošačke korpe. Tako su sada prosečne penzije u Srbiji za 25 odsto niže od minimalne potrošačke korpe”, navodi podatke dr Nada Novaković.

Kada je reč o standardu penzionera, objašnjava da u postojećim uslovima najteže žive stariji građani koji uopšte nemaju nikakva sigurna primanja.

Tu su i radnici preduzeća koja su otišla u stečaj ili su u restrukturiranju. Mnogi od njih bili su prinuđeni da pristanu na socijalni program.

Nedavno je konačano doneto pravedno rešenje za njih. Narodna skupština je usvojila izmene Zakona o PIO koje se odnose na potpisnike Opcije 5 i Opcije 3. U pitanju su osobе kojima jе u trеnutku prihvatanja socijalnog programa do ostvarivanja prava na pеnziju nеdostajalo do pеt godina – Opcija 5, odnosno do dvе godinе – Opcija 3.

Koliko znači jednokratna pomoć penzionerima

U poslednjih godinu i po dana u Srbiji su u nekoliko navrata su donete jednokratne mere pomoći penzionerima, ali i ostalim građanima.

Kada je reč o tome koliko je to od pomoći za njih, Novaković kaže da je ta pomoć u apsolutnom smislu simbolična i nedovoljna da ublaži loše uslove života penzionera.

Novaković kaže i da se to ne čini selektivno, pa se najveći deo para preliva penzionerima sa višim primanjima, a najmanje pripada najsiromašnijim penzionerima.

Šta je još problem?

Novaković ukazuje da je u Srbiji stanovništvo demografski staro. Treba, takođe, imati u vidu da iz Srbije godišnje ode i oko 30.000 stručnjaka. Ubrzano stari i radno sposobno stanovništvo. To su loše polazne pretpostavke za rast penzija i, uopšte, za privredni razvoj.

Mladi teorijski neće moći da steknu traženi broj godina staža za penziju, upozorava dr Nada Novaković.

Šta je donela švajcarska formula za obračun penzija?

Nedavno je u Srbiji ponovo uvedeno usklađivanje penzija po švajcarskoj formuli. To praktično znači da penzije u Srbiji rastu po modelu koji podrazumeva usklađivanje sa 50 odsto inflacije i 50 odsto rasta prosečne zarade. Takav model je na zahtev Svetske banke u Srbiji ugašen 2006. godine.

Nada Novaković kaže da se švajcarska formula za obračun i indeskacija penzija dosta primenjuje u svetu.

„Ona nije svuda ista, ali se kod nas koristila u smislu da se penzije povremeno koriguju za određeni procenat koji je zbog rasta potrošačkih cena i rasta prosečne nominalne zarade. U Srbiji su tu procenti 50:50, a u drugim zemljama su drugačiji. U svakom slučaju, nastoji se, saglasno pravilima Svetske banke, da izdvajanja za PIO iz državnog budžeta ne prelaze 10 odsto. I takva kakva je, ova formula je bolja nego kada se odluka o usklađivanju penzija i njihovom rastu prepusti aktuelnoj vlasti“, zaključuje u razgovoru za BIZLife, Nada Novaković.

Jelena Andrić za BIZLife portal

Izvor: BIZLife portal
Fotografija: Andre Taissin sa Unsplash