Promenite navike koje štete zdravlju mozga

Stručnjaci poručuju da navike koje štete zdravlju mozga treba menjati. I to na vreme. Male promene mnogo znače. Naravno, pre svega, moramo prepoznati one „male stvari“ koje prave veliku štetu kada pređu u naviku.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Poznato je da loša ishrana i nedostatak fizičkog vežbanja nisu dobri za mozak i telo. Podsećamo da se, prema istraživanjima, rizik od demencije smanjuje za oko 50 odsto zahvaljujući vežbanju. Kada je ishrana u pitanju, uvek je dobro podsetiti se koje su namirnice koje štite, a koje štete zdravlju mozga. Međutim, postoje i suptilnije dnevne navike koje mogu uticati na naše kognitivne funkcije. Stručnjaci neretko skreću pažnju da promena već samo jedne od ovih navika može povećati snagu mozga. Evo koje navike, često prisutne kod mnogih ljudi savremenog doba, štete zdravlju mozga. U pitanju je osnovni pregled, a za sve detalje možete pratiti linkove koje smo naveli u okviru teksta.

Fokusirate se na negativne misli

Razmišljanje o turobnim stvarima povezano je sa padom kognitivnih i memorijskih funkcija. Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Alzheimer’s & Dementia otkrilo je da su ljudi koji su bili preplavljeni negativnim mislima imali više amiloidnih plakova i tau naslaga u mozgu. Amiloidni plakovi i tau naslage su poznati pokazatelji Alchajmerove bolesti. O ovome možete čitati u tekstu o osnovnim podacima o Alchajmerovoj bolesti i u širem tekstu o tome šta znamo, šta pretpostavljamo i šta je još uvek nepoznato u vezi sa uzrocima Alchajmerove bolesti.

Nije direktno povezano sa negativnim uticajem na kognitivne funckije, ali je dobar primer kako se može promenom stava, povećati osećaj sreće. I ne, nemojte apriori odbacivati mogućnost promene samo zato što je tekst o danskom receptu za sreću.

Testeninu ili vruć lebac jedete uz slatke napitke

Nedavno objavljeno istraživanje otkrilo je da su pacovi, kada su konzumirali veliku količinu zaslađenih napitaka, imali više problema sa pamćenjem. Ovo je navedeno i u knjizi „Eat This, Not That!“ autorke Eni Fen. Ona navodi da su naučnici koji se bave Alchajmerovom bolešću dokazali da je višak šećera povezan sa povećanim rizikom od demencije i moždanog udara.

Mnogo je kontroverzi u vezi sa ovim. Postoji, međutim, sve više pokazatelja da se protivrečnosti u stavovima naučnika javljaju usled snažnog pritiska industrije šećera, kao i kompanija koje proizvode proizvode sa šećerom. Kada su zaslađeni napici u pitanju, Coca-Cola, međunarodni gigant, uložila je mnogo napora i novca da se što manje priča o štetnosti šećera.

Nema, međutim, sumnje da prekomerna upotreba šećera škodi i doprinosi pojavi mnogih oboljenja. Ako baš ne možete bez sokova, probajte da zamenite preslatka, gazirana pića, na koje se ljudi najčešće „navuku“, mnogo zdravijom varijantom. Postoje dokazi, na primer, da sok od pomorandže doprinosi zdravlju mozga u starosti.

Postoje, međutim, i izvesni dokazi da malo šećera izoštrava pamćenje kod osoba starijih od 65 godina. Verujemo da je umerenost ključna u svemu. Pročitajte, pa odlučite sami šta je najbolje za vas.

Mnogi naučnici danas smatraju da je povišen nivo insulina izuzetno pogodan, ako nije i uzročnik, demencija. Zato se upozorava na prekomernu konzumaciju ugljenih hidrata i unošenje glutena. Postoje i mišljenja da Alchajmerovu bolest možemo smatrati dijabetesom tipa 3.

Ne spavate dovoljno

Naučnici su otkrili „značajnu povezanost između poremećaja disanja u snu i akumulacije biomarkera za Alchajmerovu bolest“, navode u Alzheimer’s Association.

Doslednost je presudna. Treba odlaziti na počinak i buditi se u isto vreme svakog dana ako je moguće. Treba izbegavati kofein i alkohol pre spavanja. Spavati treba u hladnoj, tamnoj prostoriji. Ako imate simptome apneje u snu (tokom ovog poremećaja disanje se povremeno zaustavlja tokom spavanja), ili druge probleme sa disanjem, obratite se lekaru.

Ono što je dokazano jeste da se mozak najbolje „čisti“ i „održava“ tokom dobrog sna. Nova istraživanja čak ukazuju na to da se razvoj Alchajmerove bolesti može i predvideti u budućnosti na osnovu toga kako spavamo danas.

Slušate glasno muziku

Povećavanje jačine zvuka u slušalicama ili na zvučnicima nije samo loše za vaš sluh, već utiče i na mozak.

Istraživanje koje je obuhvatilo 639 osoba otkrilo je da je blagi gubitak sluha skoro udvostručio rizik od demencije. Stručnjaci objašnjavaju da je preglasna muzika ona koju može da čuje osoba do vas iz vaših slušalica.

Istraživanjima je dokazano i da problemi sa sluhom mogu dovesti do toga da se inače zdrav mozak starije osobe svake godine skuplja za jedan kubni centimetar brže

Dobar sluh je važan i zbog očuvanja društvenog života. A aktivan društveni život, kontakti sa starim i sticanje novih prijatelja, doprinose očuvanju zdravlja mozga.

Upotreba određenih lekova

Antiholinergični antihistaminici, kao što je difenhidramin, mogu dovesti do pojave zbunjenosti, do kognitivnog oštećenja ili delirijuma. Među lekovima koji blokiraju delovanje neurotransmitera acetilholina nalaze se neki od lekova za bešiku sa jakim dejstvom, kao i triciklični antidepresivi.

Podsećamo vas na tekstove:

Naravno da je presudno mišljenje vašeg lekara. Treba, međutim, pitati i konsultovati se sa njim. Nijedan lekar ne bi trebalo da ima problem sa tim da objasni ukoliko je neki lek veoma važan, nema dobru zamenu i predstavlja najbolju opciju. U tom slučaju, rizik od kognitivnog oštećenja je manja briga. Poslušajte lekara, ali ga i konsultujte. Slobodno izrazite svoju zabrinutost za zdravlje mozga vas ili vaših bližnjih.

Nemate osećaj svrhe u životu

Stručnjaci često naglašavaju da je za zdravo starenje uopšte, a posebno za zdravlje mozga, veoma važno da čovek ima osećaj svrhe u životu. Zdravom starenju veliki doprinos daje osećaj da, kada ujutru ustanete iz kreveta, znate da ste nekom – čoveku, životinji, biljci – potrebni. Osećaj da dajete neki doprinos.

Ljudi koji imaju osećaj svrhe u životu, zaključak je jednog istraživanja, imaju za 24 puta manji rizik od demencije. Sa druge strane, primećeno je da je apatija jedan od simptoma demencije.

Preporučuje se da ljudi održavaju postojeće i stvaraju nova prijateljstva. Znamo da nije lako. Zato smo svojevremeno i napisali tekst o tome kako steći prijatelje u poznim godinama.

Pored ljudi, mnogo toga dobrog, pa i bolje mentalno zdravlje, ljudima donose životinje. Životinje pomažu i u oporavku nakon bolesti. Pored uobičajenih kućnih ljubimaca, primećeno je i da briga o domaćim životinjama pomaže dobrobiti starijih ljudi. Upravo je u pitanju dodavanje svrhe životu.

Ako iz nekog razloga ne možete da vodite računa o životinji (a mi mislimo da je majušan, da majušniji ne može biti, procenat onih ljudi koji imaju valjanih razloga da ne usreće sebe nekom živuljkicom), možete se baviti biljkama. Podsećamo vas da je bavljenje biljkama sjajna aktivnost, i da je baštovanstvo neverovatno korisno za svako ljudsko biće. U krvi nam je.

Pogađate, najbolje je da se okružite dobrim ljudima, da zajedno sa njima uživate u društvu vašeg ljubimca okruženi negovanim biljkama.

Fotografija: Daniel Páscoa sa Unsplash