Već je poznato, o tome je i Penzin pisao, da kvalitet sna ima veze sa Alchajmerovom bolešću. Novim istraživanjem je pokazano da se razvoj Alchajmerove bolesti može i predvideti u budućnosti na osnovu toga kako spavamo danas.
Novo istraživanje koje je sproveo tim naučnika sa Berklija sugeriše da bi neka vrsta odbrane od Alchajmera moglo biti mnogo dubokog, okrepljujućeg sna.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Neuronaučnici Metju Voker i Džozef Viner pronašli su način da, sa određenim stepenom tačnosti, odrede vremenski okvir kada je najverovatnije da će se javiti Alchajmerova bolest.
„Otkrili smo da je način na koji trenutno spavate skoro kao kristalna kugla koja vam govori kada i koliko brzo će se u vašem mozgu razviti Alchajmerova bolest“, kaže Voker. Voker je profesor psihologije i neuronauke na Berkliju i viši autor ovog istraživanja koje je objavljeno 3. septembra 2020. u časopisu Current Biology.
„Dobra stvar je da možemo nešto učiniti po tom pitanju. Mozak se ispira tokom dubokog sna, pa postoji šansa da vratite vreme tako što ćete ranije odlaziti na spavanje.“
Podsećamo na tekstove:
- Mozak se najbolje čisti pomoću dobrog sna
- Mozak ima poseban sistem otpada. Povređen, on ubrzava demenciju
Voker i njegove kolege uporedili su kvalitet spavanja tokom noći 32 zdravih odraslih ljudi sa nagomilavanjem toksičnog plaka u njihovom mozgu poznatog kao beta-amiloid.
Plak je glavni akter kad je u pitanju nastanak i razvoj Alchajmerove bolesti koja uništava puteve memorije i druge moždane funkcije. Ova bolest pogađa više od 40 miliona ljudi širom sveta.
Preporučujemo tekstove:
- Identifikovani prvi znaci Alchajmerove bolesti
- Šta uzrokuje Alchajmerovu bolest? Šta znamo, šta ne znamo i šta pretpostavljamo
Kod učesnika istraživanja čiji san je bio više iscepkan i sa manje NREM faze, sporotalasnog sna, najverovatnije će se pokazati porast beta-amiloida tokom trajanja studije.
Iako su svi učesnici ostali zdravi tokom perioda ispitivanja, putanja rasta beta-amiloida kod njih je u uzajamnoj vezi sa kvalitetom njihovog sna. Naučnici su uspeli da predvide rast beta-amiloidnih plakova za koje se smatra da označavaju početak Alchajmerove bolesti.
Poziv na buđenje
„Umesto da čekamo da se kod nekoga javi demencija nakon mnogo godina, imamo mogućnost da procenimo način na koji kvalitet sna predviđa promene kod beta-amiloidnih plakova tokom nekoliko vremenskih tačaka. Na taj način možemo izmeriti koliko brzo se ovaj toksični protein nagomilava u mozgu tokom vremena, što može ukazati na početak Alchajmerove bolesti“, objašnjava Viner. Viner je vodeći autor istraživanja i doktorant na Vokerovom centru za istraživanje sna ljudi pri Berkliju.
Pored predviđanja vremena koje će verovatno proći do početka Alchajmerove bolesti, rezultati istraživanja potvrđuju vezu između lošeg sna i bolesti. Ovo je posebno važno jer nailazi velika plima bejbibum (posleratne) generacije koja stari.
Već su prethodna istraživanja otkrila da spavanje čisti mozak od naslaga beta-amiloida. Nalazi ove studije su identifikovali duboki NREM sporotalasni san kao cilj intervencije kojom bi se borili protiv kognitivnog opadanja.
Premda genetsko testiranje može predvideti nečiju naslednu sklonost Alchajmerovoj bolesti, a testovi krvi mogu biti dijagnostičko sredstvo, nijedna od ove dve metode ne nudi mogućnost za terapijsku intervenciju u načinu života kakvu nudi spavanje, ističu naučnici.
Podsećamo na tekstove:
- Test krvi koji otkriva Alchajmerovu bolest tri godine ranije
- Novi test za ranu dijagnozu Alchajmera: Pouzdanost – 87 odsto
- Protein u krvi predviđa demenciju i Alchajmer?
„Ako duboki, okrepljujući san može da uspori ovu bolest, on bi trebalo da nam postane glavni prioritet“, kaže Viner.
„Ako lekari znaju za ovu vezu, onda oni mogu da ispitaju starije pacijente o kvalitetu njihovog sna i predlože spavanje kao strategiju prevencije.“
Kako je sprovedeno istraživanje
U istraživanju je učestvovalo 32 zdravih ispitanika u 60-im, 70-im i 80-im godinama života. Oni su već bili prijavljeni za istraživanje spavanja koje je deo velike Berklijeve studije o starenju koju vodi profesor Vilijam Džejgust. Prof. Džejgust je takođe koautor ovog istraživanja. Studija o zdravom starenju je pokrenuta 2005. godine.
Za ovaj eksperiment, svaki učesnik je osam sati spavao u Vokerovoj laboratoriji uz polisomnografiju, niz testova kojima se beleže moždani talasi, brzina otkucaja srca, nivo kiseonika u krvi i druge fiziološke mere kvaliteta sna.
Tokom višegodišnjeg istraživanja, naučnici su periodično pratili stopu rasta preoteina beta-amiloida u mozgu učesnika. U tu svrhu su koristili pozitronsku emisionu tomografiju ili PET skeniranje.
Zatim su nivoi beta-amiloida učesnika upoređivani sa njihovim profilima spavanja. Istraživači su se usredsredili na aktivnost mozga tokom dubokog sporotalasnog spavanja.
Istraživači su takođe procenili efikasnost spavanja učesnika. Efikasnost spavanja se definiše kao stvarno vreme provedeno u snu, za razliku od besanog ležanja u krevetu.
Rezultati su podržali njihovu hipotezu da je kvalitet sna biomarker i prediktor kasnije bolesti.
Putovanje u budućnost
„Znamo da postoji veza između kvaliteta spavanja i onoga što se događa u mozgu, u smislu Alchajmerove bolesti. Ali ono što ranije nije ispitano jeste da li kvalitet našeg spavanja u sadašnjosti predviđa šta će se dogoditi godinama kasnije“, kaže Viner. „To je pitanje koje smo mi postavili.“
I dobili su odgovor.
„Merenje sna nam efikasno pomaže da otputujemo u budućnost i procenimo kada će doći do nakupljanja amiloida kod vas“, kaže Voker.
Što se tiče sledećih koraka, Voker i Viner razmatraju kako bi mogli da učesnike istraživanja koji su u grupi rizičnih za dobijanje Alchajmerove bolesti podvrgnu metodama koje bi mogle da poboljšaju kvalitet njihovog sna.
„Nadamo se da, ako intervenišemo, onda za tri ili četiri godine akumulacija više neće biti onakva kakva smo mislili da će biti, jer smo poboljšali san ispitanika“, kaže Viner.
„Ako bismo mogli da krivulju rizika od Alchajmerove bolesti savijemo nadole tako što ćemo popraviti kvalitet sna, to bi bio značajan napredak koji budi nadu“, zaključio je Voker.
Saveti za poboljšanje kvaliteta sna
- Održavajte redovnu rutinu spavanja – idite na počinak i budite su u isto vreme svakog dana
- Deo noćne rutine treba da bude izbegavanje gledanja ekrana – bilo kompjutera, pametnog telefona ili TV ekrana, bar sat vremena pre spavanja. Takođe, telefone i druge električne uređaje treba držati izvan spavaće sobe
- Tokom dana treba se baviti nekim oblikom fizičke aktivnosti
- Izlažite se dnevnoj svetlosti, naročito u prepodnevnim satima
- Izbegavajte stimulanse, poput kafeina i sedative, poput alkohola, u kasnijim satima
- Ako ne možete da spavate, ustanite iz kreveta i bavite se nekom opuštajućom aktivnošću, kao što je čitanje na prigušenoj svetlosti, dalje od spavaće sobe. Vratite se u krevet tek kada postanete pospani.
- Proverite da ne patite od apneje ako znate da glasno hrčete i/ili se osećate isuviše umorno u toku dana
- Posavetujte se sa svojim lekarom ako patite od nesanice. Raspitajte se o kognitivnoj bihejvioralnoj terapiji za lečenje nesanica.
Izvor: Berkeley News
Istraživanje: Cell
Mogli i vas zanimati i tekstovi:
- Promene u stilu života, a ne magične pilule, mogle bi pomoći u lečenju Alchajmera
- Fizička aktivnost i dobar san usporavaju razvoj Alchajmera
- Veći rizik od 5 vrsta bolesti usled poremećaja cirkadijalnog ritma
- Uticaj neprospavanih noći na mozak
Podsećamo da je s proleća 2020. godine osnovano Srpsko udruženje za Alchajmerovu bolest