Penzioneri i radnici na minimalcu nemaju dovoljno za potrošačku korpu

Članak objavljen u listu „Danas“ u kome se navodi da penzioneri i radnici na minimalcu nemaju dovoljno za potrošačku korpu, izazvao je reakcije. Tvrdi se da su navodi pogrešni ili pogrešno interpretirani. Pročitajte i procenite sami na osnovu svog iskustva života u današnjoj Srbiji.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Udruženja penzionera, čitaoci Penzina i korisnici društvenih mreža često se žale ili upozoravaju na to da penzioneri nemaju dovoljno sredstava za mesečnu potrošačku korpu. Sa druge strane, kako se i navodi na početku članka u Danasu, vlast tvrdi da Srbija, u poređenju sa periodom od pre desetak godina, značajno napreduje. Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda nam se uvećava, nezaposlenost opada, plate i penzije rastu, inflacija je pod kontrolom, dinar stabilan. Pa ipak, da li živimo bolje? Odgovorom na ovo pitanje bavi se novinarka Danasa.

Mnogi nemaju ni za minimalnu potrošačku korpu

Kada se obrati pažnja na odnos primanja i troškova, vidljivo je da čak i prosečna plata ne može da podmiri prosečnu potrošačku korpu. Za minimalnu zaradu i prosečnu penziju prosečna potrošačka korpa je danas postala nedostižna.

Vrednost prosečne potrošačke korpe zvanično je počela da se objavljuje 2010. godine. Te godine je prosečna plata bila za oko 200 dinara manja od prosečne potrošačke korpe. Plate su deset godina kasnije, uprkos pandemiji, počele da rastu. Ali uprkos tom rastu, za prosečnu potrošačku korpu nedostaje skoro 8.000 dinara.

Slika je još gora kada se potrošačka korpa poredi sa prosečnim penzijama ili minimalnom zaradom. U Srbiji, iznos penzije do prosečne prima preko milion penzionera. Minimalnu zaradu prima više od 350.000 radnika. Kad je ovaj, veliki deo stanovništva Srbije u pitanju, ne pomaže ni kada se njihova primanja porede sa minimalnom potrošačkom korpom.

Pre deset godina, penzionerima koji primaju prosečnu penziju (veći deo od pomenutih milion prima manje od prosečne) za minimalnu potrošačku korpu nedostajalo je oko 4.000 dinara. Radnicima na minimalcu za minimalnu potrošačku korpu falilo je oko 9.500 dinara. Tada je onima koji primaju prosečnu penziju za prosečnu korpu nedostajalo 18.000 dinara, dok je radnicima koji primaju minimalnu zaradu nedostajalo nešto manje od 24.000.

U 2020. godini, jaz se produbio. Za prosečnu potrošačku korpu, radniku sa minimalcem nedostajalo više od 42.000 dinara. Prosečnom penzioneru nedostajalo je više od 46.000 ili tri mesečna primanja kako bi se podmirili troškovi jednog meseca. Za minimalnu potrošačku korpu prvima fali 6.000, a drugima više od 10.000 dinara.

Čak i same korpe imaju pomalo neobjašnjiv rast. Pre deset godina prosečna je bila za 14.000 skuplja od najosnovnije. Danas je ta razlika 37.000 dinara.

 Kategorija  2010.  2015.  2020.
 Prosečna plata  39.580  51.485  66.092
 Minimalna plata  15.960  22.269  31.747
 Prosečna penzija  21.790  23.466  27.775
 Prosečna korpa  39.779  66.890  74.057
 Minimalna korpa  25.418  34.826  37.941

Sve veće raslojavanje

Ekonomisti su saglasni da podaci o zaradama i potrošnji ukazuju na sve veće raslojavanje. Broj siromašnih postaje sve veći i u Srbiji i u svetu.

Problem da se to jasnije pokaže predstavljaju česte promene metodologije pa su poređenja na duži period nemoguća. Prema rečima Milana Kovačevića, ekonomiste promenama je podložan i sam sadržaj potrošačke korpe. Pitanje je da li danas ona ima istu strukturu kao pre deset godina. Ovaj ekonomista ukazuje i da granica siromaštva nije precizno postavljena.

„Činjenica je da je došlo do raslojavanja stanovništva po prihodima i da se povećao broj siromašnih. Kod nas je dodatni problem i to što nam pristup nije sistematičan, niti imamo mehanizam koji bi korigovao neravnomeran rast. Pre deset godina prosečna penzija bila je iznad 50 odsto prosečne zarade, a sada je daleko ispod. Istovremeno, zarade u javnom sektoru daleko su brže rasle nego u privatnom. Ne postoji način da se to popravi jer se kod svake intervencije ceo sistem raspadne. Bilo bi normalno da penzije, koje se isplaćuju iz penzionog osiguranja, imaju stabilno usklađivanje kroz čitav period, jer se primaju na bazi uplaćenih doprinosa. Ali, to se ne dešava“, objašnjava Kovačević za Danas.

Kovačević je podsetio da je prvo uzet deo penzionerima sa penzijom većom od prosečne. To im nije vraćeno. Nema logike, smatra, što se sada isplaćuje isti iznos svima.

Divlji kapitalizam

„Kod nas se ne raspoznaju posebne socijalne kategorije koje treba da amortizuju pritisak siromaštva i zarade koja bi trebalo da bude stimulativne. Nema valjane socijalne politike a prebrzo smo uskočili u divlji kapitalizam. U razvijenom kapitalizmu poštuje se privatna svojina i prihodi, ali se istovremeno trudi da se pomogne najsiromašnijima. Tu ima varijacija. Neke države, poput Amerike, više pažnje poklanjaju kapitalu dok druge, Švedska ili Švajcarska na primer, više polažu na socijalnu politiku. Kod nas toga nema“, rekao je Kovačević.

Udar „fiskalne konsolidacije“ na minimalne zarade

Jelena Žarković, direktorka Fondacije za razvoj ekonomske nauke (FREN), kaže da spor rast prosečnih zarada u poslednjih deset godina potiče iz perioda finansijske konsolidacije. Tada su zarade u javnom sektoru bile prvo smanjene a potom zamrznute. Kako su one inače više od plata u privatnom sektoru, uticale su na ukupan prosek.

„Treba dodati i da su poslednjih pet-šest godina državne subvencije privukle veliki broj stranih investitora. Oni su zapošljavali radnike u niže produktivnim delatnostima, tako da je i taj korpus niskih zarada rastao u ukupnoj masi i dodatno uticao na prosek“, kaže Žarković.

Rast najnižih plata, podseća, u poslednjih deset godina dva puta je zamrznut – u periodu od 2012. do 2015. i od 2016 do 2017. godine. Pre toga, minimalac je 2009. značajno povećan, čak 11,5 odsto. To je, smatra, bilo neopravdano jer se još uvek osećala ekonomska kriza.

Zatim je nova vlada uvela fiskalnu konsolidaciju. Budući da je minimalna zarada bila nerealno određena, njen rast je zaustavljen. Rast minimalca je zaustavljen protivno Zakonu o radu prema kome minimalac mora da se revidira na pola godine, kaže sagovornica lista „Danas“.

M.N. Stevanović za Danas
Izvor: Danas
Ilustracija: Deo slike g. Aleksandra Babovića