Ima li nade da država ukine penale za prevremeno penzionisanje?

Da li je realno očekivati da država ukine penale za prevremeno penzionisanje? O ovome su u emisiji „Među nama“ TV Nova sa Markom Novičićem razgovarali programska direktorka Centra za sociljalnu politiku Gordana Matković i potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Duško Vuković.


Šta je prevremena penzija?

Prevremena penzija kao mogućnost u Srbiji postoji od januara 2015. godine. Izmenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju 2014. godine uvedeni su i kazneni poeni ili penali za prevremeno penzionisanje. Naime, visina prevremene starosne penzije određuje se na isti način kao i visina starosne penzije, s tim što se iznos tako određene penzije trajno umanjuje za 0,34 odsto za svaki mesec pre navršenih 65 godina života. Starosna penzija najviše može biti umanjena za 20,5 odsto.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Krajem 2018. bilo je 28.000 ljudi u prevremenoj penziji. Već u julu 2019. taj broj je narastao na 43.000. Kako navodi TV Nova, godišnje, u proseku, 10.000 ljudi ode u prevremenu penziju. V: Svaki deseti penzioner u prevremenoj penziji

Ako vas zanima svojevrsna hronologija u vezi sa pitanjem penala za prevremeno penzionisanje:

U nastavku možete pročitati šta o kaznenim poenima za prevremeno penzionisanje i o mogućnosti da se oni ukinu kažu Gordana Matković i Duško Vuković. Ceo razgovor u studiju TV Nova možete pogledati na linku: Da li se menja prevremeni odlazak u penziju? – Gordana Matković i Duško Vuković

Inicijative sindikata
za ukidanje penala za prevremeno penzionisanje

Duško Vuković, potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije je podsetio da je već 2016. godine, posle prve godine od Izmena Zakona o PIO, ovaj sindikat podneo inicijativu kojom su tražene nove izmene. Predlagali su da se bar onima koji su pod tim sankcijama i imaju kaznene poene da, kad napune 65 godina, dobiju nova rešenja i da se onda ustanovi neki nov iznos penzija.

„To traje već nekoliko godina“, rekao je Vuković, „bez obzira na obećanja sadašnje izvršne vlasti da će to uraditi kad se budu poboljšali ekonomski uslovi i kada bude BDP povećan ili neki makroekonomski pokazatelji.“

Ovaj sindikat će i dalje insistirati „da osnov za bilo koju penziju, pa čak i raniju penziju treba da bude ona uplata koju je zaposleni ostvario tokom svojih 35, 40 ili 41 godinu radnog staža. I da se onda, normalno, ko je zarađivao više, više uplaćivao, ko je duže uplaćivao, penzije će se razlikovati. Ali ne da se umanjuju.“

SSSS je 2020. godine ponovo podneo Inicijativu o izmeni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Njom se, između ostalog, zahteva i ukidanje penala za prevremeno penzionisanje. Izmene tog zakona su u toku, ali se tačne promene još ne znaju.

Na pitanje Marka Novičića da li ima naznaka iz Vlade da će penali biti ukinuti, Duško Vujović kaže da nema tu informaciju. „Mi ćemo insistirati, ali ne verujemo da će vlada u ovom trenutku, tako brzo, kao što neki mediji to prenose.“

Uvođenje kaznenih poena

Gordana Matković je napomenula da je ona „na neki način odgovorna što sa izmenama zakona 2003. i promenom tog sistema obračuna nisu bili uvedeni penali“.

Međutim, naglasila je da su to bila specifična vremena. „Ako se setimo vremena pre toga, govorilo se da bi neko otišao u punu penziju, mora da ima i godine staža i godine starosti.“

To su, kaže, suštinski „penali“ kako ih sada zovemo. „Dakle, niste mogli da ostvarite pun iznos penzije ako niste ostvarili oba uslova.“

„Onda se prešlo na taj sistem obračuna drugačije penzije“, priča bivša ministarka Matić. „Ali to su bila takva vremena da je jako puno ljudi gubilo posao. Bilo je vreme tranzicije, zatvorio se kanal za invalidske penzije u smislu da nije moglo tako lako da se ide u invalidsku penziju kao što je moglo ranije. Da se setimo samo da je 2000. godine, 30 posto bilo invalidskih penzionera. To je, zaista, nešto što vam pokazuje da sistem zapravo ne funkcioniše na odgovarajući način.“

„U normalnim vremenima, penali treba da postoje“

„Dakle, onoliko koliko sam tada mislila da to umanjenje penzije ne treba da bude u formuli, jasno je da u nekim uslovno govoreći – normalnim vremenima, to umanjenje treba da postoji.“

Matković je onda objasnila zašto smatra da umanjenje treba da postoji. „Ako dvoje ljudi imaju potpuno iste uslove koje su ostvarili u toku svog radnog staža, i pod uslovom da će isto dugo da žive, znači onaj ko je otišao pet godina ranije, on će pet godina duže da prima penziju. Ako zamislimo da se to dodeljuje kao jednokratna suma, onda ga delimo na mnogo veći broj godina, pa je mesečni iznos manji.“

Navela je i da suštinski penali postoje u svim zemljama u kojima je penzijski sistem kao što je naš. Oni ne postoje, navela je primer, u Mađarskoj. Međutim, kaže da je u Mađarskoj praktično ukinuta mogućnost prevremenog odlaska u penziju.

Zaključuje da je opšta tendencija da se radi što duže.

Kad ne možeš da radiš, a ne možeš ni u invalidsku

Ali, kada je prevremeno penzionisanje u pitanju, potpredsednik SSSS kaže da „moramo da govorimo i o onoj grupi zaposlenih koji rade na izuzetno teškim i fizičkim poslovima. Nije isto, ipak, raditi u kancelariji i raditi u rudniku, raditi na građevini i tako dalje“.

Naglašava da „ljudi koji bukvalno možda ne mogu da hodaju ili da doprinose svojom produktivnošću, ne mogu da odu u invalidsku penziju“.

SSSS smatra da „kad se steknu uslovi da možete da odete u prevremenu penziju, da osnov bude ono što ste vi uplaćivali, a ne da vam dodatnim kaznenim poenima neko umanjuje penziju“. Ako je neko više uplaćivao, više će i dobiti.

Međutim, u jednom trenutku, zbog tranzicija, privatizacija… bila je takva situacija i sa sredstvima i u budžetu Republike Srbije i u penzionom fondu, pa su uvedeni kazneni poeni.

„Morali ste da odete iz fabrike, otpuštanja su bila velika, niste mogli da pronađete neki drugi posao, ispunili ste neki uslov i odjednom se promenio zakon i dobili ste kaznene poene.“

Vuković, međutim, misli da se sada stvaraju takvi ekonomski uslovi da bi svi oni koji su u penziji bili kažnjeni a sad napunili 65 godina „da im se ponovo uradi rešenje i da imaju znatno veće penzije“.

Gordana Matković se složila da se razlozi za odlazak u prevremenu penziju uprkos smanjenju mogu naći u tržištu rada.

Ko zloupotrebljava?

Prema nekim procenama, ako bi došlo do ukidanja penala, to bi državu koštalo oko 1,7 milijardi dinara. Na pitanje Marka Novičića da li država uopšte može da razmišlja o ovoj sumi, Gordana Matković kaže da je to sve pitanje prioriteta. „Zna se ko određuje šta su prioriteti.“

Na pitanje da li bi ukidanje penala moglo da bude i zloupotrebljeno u smislu da neko ode u prevremenu penziju a da za to vreme obavlja neki honorarni posao za još jednu platu, Duško Vujović kaže da su takve situacije „zaista ili minimalne ili retke“. Podsetio je da je kod nas veliki i broj penzionera sa punom penzijom koji su prinuđeni da rade. „Milion i dvesta penzionera sada prima do 40.000 dinara. Ili 700.000 njih prima do 25.000 dinara.“

Sindikat istrajan u zahtevu. A SES u podršci?

Socijalno-ekonomski savet (SES) je dva puta prihvatao zahtev sindikata za ukidanje penala, pa ga je vlada odbijala. Na pitanje Marka Novičića da li ima utisak da je samo davana lažna nada ili da se na neki način manipulisalo tom temom, Duško Vuković kaže da je to jedno od mogućih sagledavanja.

Predstavnici vlade koji sede u SES-u su, u jednom trenutku, rekli okej, razmotrićemo, kazao je Vuković. Bilo je odgovora tipa: „Možda ovog trenutka ne može“ i „Kad izađemo iz paketa MMF-a“…

„Možemo da kažemo da uvek ima nekih izgovora. Ali ovo je već osma godina i mi ćemo ponovo, kao SSSS, pokrenuti tu inicijativu“, istakao je Vuković.

On je, međutim, veoma skeptičan. „Dva puta ponavljate inicijativu, dva puta kažu ‘za par godina’.“

Podsetio je da Srbija ovog trenutka ima 2.350.000 zaposlenih. Ako se uzme prosečna zarada, radnik uplaćuje 16.000 u penzioni fond. U njegovo ime, poslodavac uplaćuje 11.000 dinara, to je zakonska obaveza. Dakle, 27.000 hiljada puta 2.350.000 – to je 63 milijarde dinara, izveo je računicu Vuković.

„Kada bi država upotrebila sve mehanizme da svi poslodavci, za sve svoje zaposlene uplaćuju onoliko koliko zarađuju, 63 milijarde bi svakog meseca moglo da uđe u penzioni fond.“

„Ako bi učinili kao država i društvo dodatni napor (jer sa ovakvim prosečnim penzijama, penzioneri zaista ne mogu dostojanstveno da žive), mi bismo mogli da na jedan način omogućimo i da ukinemo ove kaznene poene i da plus, omogućimo da penzioneri bolje žive.“

Koliko izdvajamo, a koliko živimo

Gordana Matković kaže da jeste važna ta prihodna strana. Već 20 godina se zna da ima puno ljudi koji izbegavaju na različite načine plaćanje doprinosa.

Centar za socijalnu politiku je radio jedno istraživanje pre pet-šest godina, koje pokazuje da zapravo ljudi sa minimalnom penzijom su oni sa kratkim stažom, a ne oni sa najmanjim zaradama. „Izdvajamo prosečno 27.000, a prosečne penzije su ipak 40.000 dinara.“

„Da bismo mogli da taj sistem unapredimo, moramo mnogo više da imamo istraživanja i da budemo mnogo spremniji da otvorimo sve te podatke koji bi onda mogli da nam omoguće da budemo, da taj sistem bude što je moguće pravičniji“, smatra Matković.

Duško Vuković se složio da treba da radimo dugo. „Ali dovoljno je i 40 godina da radite.“ Podsetio je da je prosečni životni vek u Srbiji tu negde oko 75 godina.

„I da odete i sa 60 godina u penziju ili sa 62-63 u proseku penzioneri možda još desetak godina uživaju u nečemu što su ulagali 40 godina.“

Koraci ka dobrom penzionom sistemu

„Mislim da zaista penzionim fondom treba da upravljaju i zaposleni i izvršna vlast i sindikati i poslodavci. I zaista da se njime rukovodi kao fondom u koji je svojevremeno ulagano u nešto dugo, investirano…“

Dušan Vuković smatra da moramo da budemo pošteni i pravični i da ustanovimo takva pravila da ono, što smo tokom radnog veka bili prinuđeni zakonima ove zemlje da izdvajamo za penziono, da sa tim sredstvima možemo sebi da obezbedimo dostojanstven život.

„Druga stvar – mi moramo da upotrebimo neke mehanizme da poslodavci uplaćuju u taj fond. I dan-danas imamo mnogo zaposlenih kojima poslodavci nisu po pet, po 10 godina uplaćivali… I to su verovatno razlozi zbog čega onda smo prinuđeni da uvodimo ovakve neke mehanizme – kaznene poene, jer jednostavno nema para u penzionom fondu.“

„Mi smatramo, u sindikatu, kada bi svi poštovali Zakon o PIO, uplaćivali onoliko koliko su realne zarade, a ne da uplaćujete minimalac, a ispod žita da uplaćujete preostalo, onda bi se penzioni fond punio, i onda bismo mogli da omogućimo penzionerima, budućim penzionerima da zaista dostojanstveno žive i da ukinemo ovakve kaznene poene.“

Penzioni sistem nije jedini važan za standard penzionera

Gordana Matković kaže da je naš sistem u osnovi postavljen na odgovarajući način. „Đavo leži u detaljima. Naravno, ima tu još dosta stvari koje treba ili istražiti ili dopuniti ili iznova možda i postaviti.“

„Ali ja bih još samo možda jednu stvar naglasila. Mi zapravo, kada govorimo o penzijama, njih direktno povezujemo sa životnim standardom penzionera. Ali treba imati u vidu da penzioneri, veliki broj njih, imaju zapravo uglavnom značajne izdatke, na primer, za zdravstvo koji rastu sa godinama starosti te da nije jedino penzijski sistem bitan za njihov životni standard. Jako je važno da li zdravstveni sistem funkcioniše, da li moraju dodatno da se plaćaju participacije za lekove, pregledi ili intervencije. Mislim da mora šire da se posmatra problem ako je reč o životnom standardu penzionera. To je takođe tema kada govorimo o promeni penzijskog sistema.“

Izvor: Nova
Fotografija: Penzin.rs