Početna Magazin Godine Politika: Sporni penali za prevremeno penzionisanje

Politika: Sporni penali za prevremeno penzionisanje

Politika: Sporni penali za prevremeno penzionisanje

Odluka da se trajno umanje starosne penzije nekome ko iz opravdanih razloga ne može da nastavi da radi posle 60. godine, više je nego destimulativno za većinu budućih penzionera, piše Politika…

Kazneni poeni za prevremeno penzionisanje uvedeni novim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, mogli bi se uskoro naći na reviziji. Razlog za to je ogromno nezadovoljstvo budućih penzionera koji smatraju da su na ovaj način nepravedno kažnjeni, budući da im se za svaki mesec penzija trajno umanjuje za 0,34 procenta. Za pet godina više od petine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Iznos prevremene starosne penzije može se umanjiti najviše do 20,4 procenta.

Kazneni poeni za prevremeno penzionisanje odnose se na sve one koji odluče da napuste posao pre zakonom propisane starosne granice, što znači 65 godina za muškarce i, u ovom času (april 2015) – 60,6 godina za žene.

U službi za odnose s javnošću Ministarstva rada, potvrđuju da se razmatra mogućnost preispitivanja ovog člana Zakona o PIO koji je stupio na snagu 1. januara 2015 godine. Uz napomenu, da bi nekom narednom izmenom penzijskog zakona moglo doći do promene ili potpunog brisanja ovog člana.

Uslov za to, objašnjavaju, jeste da se dostigne planirani ekonomski rast, smanji stopa nezaposlenosti i dođe do porasta stope BDP-a koja je u konstantnom padu od poslednjeg kvartala 2013. godine.

U takvim okolnostima, kažu u resornom ministarstvu, postojala bi mogućnost da se kazneni poeni izmene, a da se ne naruši materijalni položaj budućih penzionera.

Odluka da se trajno umanje penzije nekome ko iz opravdanih razloga ne može da nastavi da radi posle 60. godine, više je nego destimulativna za radnike, zbog čega se i čeka pogodan ekonomski trenutak da se stvari po ovom pitanju promene, slažu se u Ministarstvu rada.

Iako niko zvanično to ne želi da potvrdi, odluka o penalima za prevremeno penzionisanje mogla bi se naći i na Ustavnom sudu ne bi li se utvrdila ustavnost takvog propisa.

Upućeni u ovu problematiku kažu za Politiku, da se ovakvim članom Zakona o PIO vređa princip pravne sigurnosti. Zaposleni su bez pitanja, da li pristaju na obavezno osiguranje koje su uplaćivali godinama, stavljeni pred svršen čin i država im menja uslove za penzionisanje, što je nedopustivo.

Penzija kao neotuđivo lično pravo svakog pojedinca uvek se određivala na osnovu uplate doprinosa i godina staža, a onda je neko odlučio da te penzije trajno smanji. Na osnovu čega, pita ovaj izvor Politike… Samo zato što čovek ide koju godinu ranije u penziju sa punim radnim stažom.

To samo pokazuje da se ovakvim odredbama zakona postavljaju novi kriterijumi za penzionere u odnosu na vreme kada su oni bili zaposleni, što nije u redu.

U Ministarstvu rada podsećaju da su trajno smanjenje visine penzije, odnosno penale uveli zato što osiguranik, koji ode u prevremenu penziju, prosečno duže prima penziju (što znači i da će primiti veći broj penzija i ukupno više novca) u odnosu na osiguranike koji odu u starosnu penziju sa oba ispunjena uslova – i godine staža i starost, a pri tom su proveli isti broj godina na poslu, imali istu zaradu i doprinose tokom osiguranja.

Poredi se, dakle, ukupna dužina primanja penzije korisnika (a time i ukupan broj penzija koje će primiti) koji ode u prevremenu penziju sa dužinom primanja penzije korisnika koji ode kasnije, prema opštim uslovima. Zbog toga je i smanjenje visine penzija trajno.

Osiguranik stiče pravo na prevremenu starosnu penziju kad navrši najmanje 40 godina staža osiguranja i najmanje 60 godina života.

Zakonom o PIO u prevremenu starosnu penziju u 2015. godini, može da se ide s 40 godina staža i najmanje 55 godina života (muškarac), odnosno 36 godina i četiri meseca staža osiguranja i najmanje 54 godine i četiri meseca života (žena).

U 2016. godini, 40 godina staža osiguranja i najmanje 55 godina i osam meseci života (muškarac), odnosno 37 godina staža osiguranja i 55 godina života (žena), da bi u 2023. godini u prevremenu penziju moglo da se ide s 40 godina staža osiguranja i najmanje 60 godina života (muškarac), odnosno 40 godina staža osiguranja i najmanje 59 godina i šest meseci života (žena), podseća Jasna Petrović-Stojanović u listu Politika.

penzin-fejzbuk-naslovna-slajder