Veći rizik od 5 vrsta bolesti usled poremećaja cirkadijalnog ritma

Cirkadijalni ritam – ljudskom organizmu urođen 24-časovni ritam – kada je poremećen, ugrožava se zdravlje. Ovo su pet vrsta bolesti od kojih smo ugroženiji ukoliko smo dozvolili da nam se poremeti cirkadijalni ritam.

Ljudski organizam tačno zna kada da spava, da se budi, da jede, vežba, da se usredsredi na posao, da se odmara i da ponovo zaspi. Možemo to nazvati disciplinom, rutinom ili jednostavno načinom na koji vodimo život, ali ovaj unutrašnji sat organizma jeste nešto što ne samo da ima svaki čovek, već i svaki sisar na planeti Zemlji. Poznat je pod nazivom cikadijalni ritam. Do pre jednog veka, ovaj ritam je zavisio u velikoj meri od sunčeve svetlosti.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Šta je cirkadijalni ritam?

Istraživanje objavljeno u časopisu „Anesthesiology“ 2015. godine otkriva da je cirkadilani ritam zavisio hiljadama godina od sunčevih zraka, kao jedinog izvora svetlosti. To se promenilo sa izumom električnog osvetljenja pre oko 200 godina. Od tada, naša zavisnost od električne rasvete i uređaja koji emituju električnu svetlost povećavala se eksponencijalno (i prilično kreativno). To je dovelo do poremećaja naših prirodnih cirkadijalnih ritmova.

Prema rezultatima ovog i mnogih drugih istraživanja, poremećaji u cirkadijalnom ritmu mogu imati ogromne posledice ne samo na čovekov ciklus spavanja i budnosti već i na molekularnu biologiju pojedinih ćelija, pa čak i sistema organa u ljudskom telu.

Drugo istraživanje objavljeno u časopisu „Biological Rhythm Research“ 2016. godine objašnjava kako poremećaji u cirkadijalnom ritmu mogu uticati na rad imunološkog sistema, na metabolizam, kognitivne sposobnosti, kao i na ponašanje u društvu i na poslu.

Posledice poremećenog cirkadijalnog ritma na zdravlje

Jasno je da poremećaji cirkadijalnog ritma, kada su produženi i uobičajeni, mogu da utiču u velikoj meri na zdravlje. Ovi uticaji možda neće biti odmah uočljivi. Ovo ukazuje na potrebu da se dobro shvati koji zdravstveni problemi predstavljaju povećani rizik i šta oni nose sa sobom.

1) Poremećaji spavanja

Prema Američkoj nacionalnoj fondaciji za spavanje, poremećeni cirkadijalni ritam može uticati na proizvodnju melatonina u organizmu što, zauzvrat, može dovesti do poremećaja spavanja poput nesanice, poremećaja svojstvenog radnicima koji menjaju smene, džet-lega (poremećaja sna nakon putovanja avionom), hipersomnije i noćnih mora.

2) Poremećaji mentalnog zdravlja

Istraživanje nedavno objavljeno u časopisu „Translational Psychiatry“ kaže da su poremećaji u ciklusima spavanja i lučenjima kortizola i melatonina povezani sa poremećajima raspoloženja.

Drugo istraživanje objavljeno 2018. godine u časopisu „The Lancet Psychiatry“ otkrilo je da poremećaji cirkadijalnog ritma mogu takođe povećati rizik od velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja.

3) Neurodegenerativni poremećaji

Poremećaji cirkadijalnog ritma tokom dužeg vremena utiču na rad hipotalamusa. To može dovesti do neurodegeneracije tokom vremena.

Novo istraživanje koje je objavljeno u časopisu „JAMA Neurology“ otkriva da poremećaj cirkadijalnog ritma kod starijih osoba verovatno predstavlja rano upozorenje na Parkinsonovu bolest. Naučnici su takođe naglasili da postoji slična veza između cirkadijalnog ritma i Alchajmerove bolesti.

4) Gojaznost

Cirkadijalni ritam povezan je i sa snom i sa metabolizmom. Zato je neizbežno da bilo koji poremećaji prvog dovedu i do problema sa potonjim.

Istraživanje objavljeno 2018. godine u časopisu „Journal of Obesity and Metabolic Syndrome“ ukazuje na to da poremećeni ciklusi spavanja i buđenja takođe utiču i na obroke uslovljene cirkadijalnim ritmom. To dovodi do promene metabolizma glukoze i energije u telu. Ovo je veoma značajan činilac koji doprinosi povećanju telesne težine i gojaznosti.

5) Bolesti srca

Sve je više dokaza da je cirkadijalni ritam prirodno povezan sa radom kardiovaskularnog sistema.

Istraživanje objavljeno 2015. godine u časopisu „Frontiers in Pharmacology“ pokazalo je da je početak mnogih kardiovaskularnih bolesti kao što su infarkt miokrada, moždani udar, aritmija i iznenadne srčane smrti povezan sa cirkadijalnim satom u organizmu, posebno putem endotelne funkcije, agregacije trombocita i stvaranja tromba.

Izvor: First Post
Ilustracija: Designed by pch.vector / Freepik

Mogli bi vas zanimati i tekstovi: