Zašto se žene goje tokom menopauze?

Mnoge žene, nakon što uđu u menopauzu, počnu da se goje. Dobijanje na težini i loš odnos mišićne mase i sala doprinosi kasnije mnogim bolestima. Zašto se žene goje tokom menopauze i kako se boriti protiv toga?

Kod većine žena, perimenopauza – doba prelaska u menopauzu – počinje u 40-im. Ceo proces menopauze obično traje oko četiri godine i počinje tako što jajnici proizvode manje estrogena. Za ženu se smatra da je u postmenopauzi kada nije imala menstruaciju 12 meseci. Ovo se obično događa u periodu između 46 i 52 godine života.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Simptomi menopauze mogu uključivati neredovne menstruacije, toplotne talase (valunge), osetljive grudi, suvoću vagine, probleme sa spavanjem, promene raspoloženja i smanjeni libido.

Tokom menopauze, hormonske promene mogu uticati na način kako se masnoća raspodeljuje u telu, ali veća je verovatnoća da je starenje uzrok povećanja telesne težine koje se povezuje sa menopauzom.

Dobijanje na težini, međutim, nije neizbežno. Mnogo toga žena može da uradi kako bi se izborila protiv dobijanja na težini sa godinama.

Usled hormonskih promena, telo skladišti masnoću na drugim mestima

Određena područja, kao što je stomak, sklonija su debljanju tokom menopauze. Ovo se dešava usled hormonskih promena koje se dešavaju u tom periodu. Hormonske promene dovode do različitog odnosa između testosterona i estrogena, što onda dovodi do promene mesta gde telo odlaže masnoću. Salo se pomera sa butina i kukova više ka sredini.

Ali hormonske promene do kojih dolazi u menopauzi nisu razlog zašto se žene goje.

Pravi uzrok gojenja je starenje

Debljanje koje dolazi sa menopauzom jeste nusproizvod starenja. Kako starimo, naše telo prestaje da radi podjednako efikasno kao nekad. Mišićna masa počinje da se smanjuje – to je proces poznat pod nazivom sarkopenija – i količina masti počinje da se povećava.

Mišićna masa je jedan od ključnih činilaca koliko brzo će raditi naš metabolizam. Zato, kada se mišićna masa smanjuje, telo u mirovanju počinje da sagoreva manje kalorija. Ovo održavanje telesne težine može učiniti težim.

Kako starimo, skloni smo tome da nastavimo sa istim navikama u ishrani, a da pri tom ne povećavamo fizičku aktivnost. U stvari, razne vrste bolova mogu da doprinesu da neki ljudi smanje nivo fizičke aktivnosti.

Ako ne usklađuje navike sa procesom starenja i sa promenom u telesnom sastavu, može doći do gojenja.

Ovo se odnosi i na muškarce. I kod njih je podjednako velika verovatnoća da će se ugojiti usled ovog procesa koji se naziva sarkopenija.

Menopauza i debljanje uzimaju svoj danak

Zbog promene u raspodeli telesne mase i povećanja obima struka, menopauza takođe može povećati rizik od drugih zdravstvenih stanja.

Nakon menopauze, jajnici stvaraju veoma malo hormona estrogena i progesterona. Estrogen pomaže širenje krvnih sudova što doprinosi održavanju niskog nivoa holesterola. Bez estrogena ili onda kada ga je manje, loš holesterol (poznat kao lipoprotein niske gustine ili LDL-holesterol) počinje da se nakuplja u arterijama. Ovo može dovesti do povećanog rizika od srčanih i moždanih udara.

Manje estrogena takođe dovodi do gubitka koštane mase, što ženu dovodi u opasnost od osteoporoze. Osteoporoza čini naše kosti sklonijim lomovima.

Šta može da se učini?

Debljanje povezano sa starenjem nije neizbežno. Ima nekoliko stvari koje možemo uraditi kako bismo zadržali dobru telesnu težinu kako starimo.

1. Vežbanje

Vežbanje treba da bude deo svakodnevne rutine. Treba menjati intenzitet različitih fizičkih aktivnosti. Trebalo bi probati da se dva puta nedeljno uključe i vežbe za jačanje tela.

2. Merenje težine, ali ne svakodnevno

Treba meriti težinu tela jednom nedeljno, istog dana i u isto vreme. Tako se kontroliše težina tokom vremena. Češće merenje stvoriće neželjenu fiksaciju. Fluktuacije u težini od dana do dana su očekivana pojava.

3. Stvaranje dobrih navika

Trebalo bi stvoriti dobre navike i njima zameniti one loše. Na primer, umesto besomučnog kliktanja po statusima na društvenim mrežama tokom cele večeri ili gledanja televizije i prejedanja, bolje bi bilo razviti dobre navike. Na primer, baviti se novim hobijem, čitati knjigu ili ići u večernju šetnju.

4. Jesti sporije

Treba obedovati daleko od tehnoloških izvora ometanja. Veoma je važno usporiti sa jelom. Da bi se usporilo, umesto uobičajenog pribora mogu se koristiti štapići ili kafena kašičica. Usporavanjem obedovanja unosimo manje količine hrane.

5. Isključivanje tehničkih uređaja

Nakon što padne mrak, treba isključiti tehničke uređaje kako bi se poboljšao san. Naime, plava svetlost koju emituju telefoni, tableti i drugi uređaji govori mozgu da je dan i na taj način nas drži u budnom stanju.

Nedostatak sna (manje od šest sati po noći) može da ugrozi sposobnost donošenja odluka. To onda može voditi ka pravljenju loših izbora koji će doprineti debljanju.

6. Prirodno suzbijanje želje za šećerom

Ako se javi žudnja za slatkim, bolje je prvo posegnuti za hranom koja je prirodno bogata šećerom i masnoćama. Odličan izbor predstavljaju voće, orašasti plodovi, avokado… Ove namirnice oslobađaju iste hemikalije koje čine da se dobro osećamo i čine da se osećamo sitim.

Treba se častiti omiljenim poslasticama, ali ne češće od jednom nedeljno.

Nikolas Fuler, Univerzitet u Sidneju

Izvor: The Conversation
Fotografija: Lake Constance, photosforyou sa Pixabay