Početna Magazin Godine Zdravlje 7 strategija protiv nesanice i valunga u menopauzi

7 strategija protiv nesanice i valunga u menopauzi

7 strategija protiv nesanice i valunga u menopauzi

Nesanica je jedan od najčešćih problema tokom menopauze, pre svega zbog valunga (udara toplote karakterističnih za ovaj period u životu žene). Postoje različiti pristupi lečenju nesanice, ali nisu svi podjednako efikasni.

Fotografija: Sleeping beauty by Adolfo Arrieta 

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Između 25 i 35 odsto žena pati usled nesanice tokom menopauze, što je dva do tri puta više u odnosu na broj osoba u celokupnom stanovništvu koje pate od nesanice, objašnjava psiholog Šarl Moren sa Univerziteta Laval i Istraživačkog centra CERVO. Valunzi mogu biti delimično, ali ne i potpuno objašnjenje.

„Naše istraživanje pokazuje da valunzi nastaju ponekad nakon buđenja“, objašnjava ovaj naučnik.

„Sa druge strane, ove fiziološke manifestacije mogu biti okidač za nesanicu, ali su psihološki faktori ti koji doprinose njenom održavanju. Kada se, obliveni znojem, probudite usred noći uveravajući sebe da morate da spavate jer je naporan radni dan pred vama, to stvara okruženje pogodno za pokretanje negativnih misli i vrzinog kola anksioznosti i nesanice.“

Profesor Moren i dvanaest američkih naučnika testirali su efikasnost sedam pristupa tretiranja valunga i nesanice kod 546 žena sa umerenom nesanicom (rezultat viši od 12 na Indeksu ozbiljnosti nesanice koji se kreće od 0 do 28) i koje su imale najmanje 14 valunga u proseku nedeljno. Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Sleep.

Testirani tretmani tokom osam do 12 sedmica bili su:

  1. omega-3
  2. hormon estradiol (17 beta-estradiol)
  3. antidepresiv Effexor (Venlafaxine) koji se prepisuje protiv valunga
  4. drugi antidepresiv (u članku nije navedeno koji)
  5. fizička aktivnost
  6. joga
  7. kognitivno-bihejvioralna terapija nesanice (KBT).

Pokazalo se da svi ovi pristupi, osim omega-3, utiču na poboljšanje u spavanju.

Kao najefikasnija intervencija pokazala se kognitivno-bihejvioralna psihoterapija koja je za 5,2 poena smanjila indeks ozbiljnosti nesanice.

„Nakon osam nedelja lečenja, 70 odsto učesnica u grupi za psihoterapiju doživelo je smanjenje nesanice“, kaže Moren. „Ova intervencija nije uticala na broj valunga, ali je smanjila stepen ometanja do koga oni dovode u svakodnevnim aktivnostima.“

Fizička aktivnost i antidepresiv venlafaksin (Effexor) doveli su do pada od 2,2 poena.

Razvijena u velikoj meri od strane tima profesora Šarla Morena u poslednje tri decenije, kognitivno-bihejvioralna terapija nesanice podstiče promenu uverenja vezanih za spavanje (na primer, da je neophodno spavati osam sati svake noći kako bi čovek bio u dobroj formi i zdrav) i ima za cilj stvaranje navika koje pogoduju dobrom snu, kao što su:

  • odlazak u krevet samo onda kada se čovek oseća umornim
  • korišćenje kreveta isključivo za spavanje
  • ustajanje ukoliko san ne dođe nakon 20 minuta
  • ustajanje u isto vreme svakog jutra, bez obzira na to koliko se sati spavalo

Istraživanja pokazuju da kognitivno-bihejvioralna terapija smanjuje ozbiljnost nesanice kod 80 odsto ljudi i da dovodi do njenog nestajanja u 60 odsto slučajeva.

„Nažalost, osobe koje pate od nesanice često napuštaju lekarsku ordinaciju sa receptom za pilule za spavanje“, kaže prof. Moren.

„Ipak, 2016. godine, Američki koledž lekara priznao je BKT kao prvi na listi tretmana koje bi trebalo predložiti osobama koje pate od nesanice.“

Profesor Moren i doktorantkinja Orlan Balo trenutno rade na istraživanju nesanice u periodu menopauze i traže učesnice godina od 45 do 55 sa ili bez problema sa spavanjem.

Izvor: Le Fil, časopis Univerziteta Laval
Prevod i obrada: Penzin.rs

Preporučujemo i tekstove: