Do 150.000 starih ostaje bez novčane pomoći države

Verovali ili ne, ali prema analizi Fiskalnog saveta, između 100.000 i 150.000 starih ostaje bez novčane pomoći koju isplaćuje država. Upravo oni građani koji su najugroženiji i kojima je pomoć najpotrebnija, nikakvu pomoć neće dobiti. Jer ih se oni koji dele novac iz budžeta naše države – nisu setili.

Neselektivna podela sredstava svim punoletnim građanima ili svim penzionerima u Srbiji loša je mera ekonomske politike. Ovo je u analizi isplate državne pomoći građanima koja je objavljena 5. maja zaključio Fiskalni savet.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

U analizi se ocenjuje da je isplata jednokratne pomoći stanovništvu iz budžeta neefikasna i veoma skupa. Budžet Srbije ne raspolaže sredstvima za sprovođenje vanrednih isplata pomoći građanima. Ti se rashodi finansiraju zaduživanjem države, uz iznosu od preko milijardu evra. Isplata 100 evra u 2020. godini košta 72 milijarde dinara (610 miliona evra). Mere iz 2021. koštaće preko 50 milijardi dinara (440 miliona evra), naveo je Fiskalni savet.

Ovaj novac je mogao da se uloži korisnije, smatra Fiskalni savet. Umesto da se uloži u trajno poboljšanje kvaliteta života u Srbiji, pomoć se deli svim građanima za potrošnju. Pomoć se daje i građanima kojima takva pomoć objektivno nije potrebna.

Danas dobijamo, sutra vraćamo uz kamatu

Budžet Srbije, kažu u Fiskalnom savetu, ne raspolaže viškom sredstava iz kojih bi se finansirali ovi izdaci. I bez ovih troškova, budžet je već u minusu.

Svi poreski obveznici prvo morati da se zaduže (uz kamatu) da bi im se predviđena sredstva uopšte isplatila. U analizi Fiskalnog saveta se dalje objašnjava da će zato ono što građani danas dobijaju, već sutra će ti isti građani morati da vrate s kamatom. Budući da će podeljenih 110 ili 60 evra građani vratiti putem poreza, ne može se nikako reći da je taj novac poklon države.

U analizi je navedeno da ovakve dotacije stanovništvu imaju tek neznatan uticaj na ubrzanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Sa druge strane, u budžet se vraća svega oko 10 odsto isplaćenih sredstava kroz povećanu naplatu poreza.

U 2020. godini, isplata 100 evra punoletnim građanima koštala je budžet oko 1,3 odsto BDP-a. Sa druge strane, uticala je na ubrzanje BDP-a najviše oko 0,2 odsto. Efekti isplate 60 evra (i dodatka od 50 evra za penzionere) na rast BDP-a u 2021. biće nešto manji od toga.

Od 100.000 do 150.000 starih nema ni penziju

Ni iz ugla socijalne politike, isplata pomoći svim građanima ne predstavlja dobru meru. Naime, na taj način ne mogu se trajnije rešiti problemi nejednakosti i siromaštva.

Fiskalni savet smatra da pomoć nije dobro ni dizajnirana. Kako kažu, ne postoji opravdana mera socijalne politike u kojoj se ista sredstva daju i siromašnim i bogatim građanima.

Srbija je trenutno jedina zemlja u Evropi koja se odlučila za neselektivne novčane transfere svim punoletnim građanima.

Fiskalni savet je ukazao i na jedan zaista neverovatana propust kada je u pitanju isplata novčane pomoći. Naime, od 100.000 do 150.000 starih ljudi u Srbiji neće biti kvalifikovano za ovaj vid pomoći iako spadaju u grupu najugoženijih. Razlog je taj što nemaju nikakvu penzijsku naknadu.

Kada je reč o isplati pomoći penzionerima, Fiskalni savet ponovo naglašava da socijalni položaj građana nije moguće utvrđivati na osnovu njihovog statusa. To, u krajnjoj liniji, ne bi bilo ni ekonomski opravdano.

U analizi Fiskalnog saveta stoji i sledeće:

„Procenjuje se da 100.000 do 150.000 starih ljudi u Srbiji nema nikakvu penzijsku naknadu i oni spadaju u grupu najugroženijih, iako nisu kvalifikovani za ovaj vid pomoći. S druge strane, postoje penzioneri sa takvim materijalnim statusom da im ova pomoć nije neophodna.“

„Loša praksa vođenja socijalne politike preko isplate penzija u Srbiji traje odavno (npr. ranija isplata 13. penzije za određenu grupu penzionera) i od nje bi napokon trebalo odustati, bez obzira na to koju formu uzima.“

„Fiskalni savet praktično od svog osnivanja 2011. godine ukazuje na to da je svrha socijalne pomoći u tome da se ograničena budžetska sredstva isplaćuju materijalno najugroženijim građanima, a da se visina penzija određuje na osnovu jasnih i objektivnih ekonomskih parametara – godine staža, visina uplaćenih doprinosa, očekivani period primanja penzije.“

Izvor: N1

FotografijaAлександар Габона sa Pexels

Podsećamo i na članke: