Mnogo ćemo učiniti za zdravlje svog mozga ako se pokrenemo. Svako kretanje je dobro, a evo devet flizičkih aktivnosti koje su odlične za zdravlje mozga.
Ljudski mozak je još uvek velika nepoznanica. Iako nauka iz godine u godinu sve više napreduje, još uvek ima mnogo toga što o mozgu, načinu na koji funkcioniše i razlozima zašto oboljeva – ne znamo.
Kako starimo, veći je rizik da će naše kognitivne funkcije slabiti. Kognitivno propadanje je nešto čega se mnogi plaše. Iako neke bolesti, vezane za genetiku, ne možemo sa stopostotnom sigurnošću izbeći, mentalno zdravlje možemo štiti, između ostalog – fizičkom aktivnoću.
Da fizička aktivnost pomaže očuvanje kognitivnih funkcija utvrđeno je i stalno se novim istraživanjima potvrđuje. Problem nije u nemanju saznanja, već u sve izrazitijem sedelačkom načinu života savremenog čoveka.
Mozak voli kretanje
Osobe koje su stalno u pokretu, štite mozak. Smatra se da je fizčka aktivnost jedna od najznačajnijih stvari koje čovek može da učini kako bi i u dubokoj starosti bio mentalno zdav.
Kažu da bi ljudski mozak već nakon 50, eventualno 60. godine života, prestao da funkcioniše ako se čovek ne bi izlagao mentalnom i fizičkom naporu. Nerad, naime, usporava rad mozga. Preživljavaju samo ćelije koje se redovno naprežu.
Britanski neurogerontolozi otkrili su da ljudski mozak tokom celog života stvara nervne ćelije. Pored toga, neprekidno kretanje čini da ljudski mozak radi ekonomičnije.
Čovek se, nakon laganog trčanja u trajanju od 45 minuta, oseća mnogo bolje. Nakon ovakve aktivnosti, mozak oslobađa supstance nalik morfijumu. Dokazano je da se u organizmu luči trostruko ili četvorostruko više endomorfina, nakon vežbi izdržljivosti.
Fizičke aktivnosti odlične za zdravlje mozga
Sve fizičke aktivnosti imaće pozitivan uticaj na zdravlje mozga. Ovih devet se posebno preporučuju za očuvanje mentalnog zdravlja.
Ne treba preterivati. Umerenost je važna u svemu. Dovoljno je da ste aktivni dva puta nedeljno po 45 minuta. Ako niste ljubitelj nekih intenzivnijih fizičkih aktivnosti, dovoljno je da dva puta nedeljno šetate po sat vremena.
Hodanje
Šetnja ili brzo hodanje poboljšavaju koordinaciju pokreta. One se uglavnom upražnjavaju na otvorenom, što dodatno pogoduje organizmu. Šetnja se može kombinovati sa boravkom u prirodi. A boravak u prirodi – šumi, planini, pored vode – ima nesumljiv pozitivan uticaj na celokupno biće čoveka.
Plivanje
Plivanje ja aktivnost koja ima posebno opuštajuće dejstvo. Pored toga što tokom plivanja voda neprekidno stimuliše organizam, svaki pokret aktivira posebnu grupu mišića.
Trčanje
Trčanje je odlično kako za kondiciju, tako i za koordinaciju pokreta. Ova aktivnost ima i dodatne benefite jer se i ona, kao i šetanje, uglavnom upražnjava u na otvorenom. Boravak na otvorenom ima blagotvorno dejstvo na psihu.
Ples
Ples, bilo da je u pitanju standardni, folklor ili latino, odlična je vežba za mozak. Repetitivno ponavljanje naučenih pokreta je veoma dobro sa mentalno zdravlje. Sa druge strane, plesanje utiče pozitivno na fleksibilnost mišića, brzinu i sposobnost reakcije, osećaj za ritam.
Vožnja bicikla
Vožnja bicikla je odlična aktivnost kojom se vežbaju izdržljivost, ravnoteža, ali i sposobnost koordinacije pokreta.
Vožnja rolera
Vožnja rolera je aktivnost kod koje je najbitnija ravnoteža i osećaj za ritam. Ova aktivnost posebno poboljšava kinesteziju – svesnost o sopstvenim pokretima i položaju tela.
Aerobik
Aerobik ne samo da pojačava izdržljivost i držanje, već i pokretljivost, koordinaciju pokreta, osećaj za ritam i orijentaciju u prostoru.
Penjanje
Penjanje je aktivnost prilikom koje telo izvodi funkcije koje su nam urođene. Tokom penjanja mi nagažujemo više grupa mišića. Ovim se stvara funkcionalni lanac koji upravlja mozgom pomoću neuromuskularne navigacije.
Brzo hodanje na skijama
Brzo hodanje na skijama je idealan sport izdržljivosti kojim se trenira celo telo. Hodanje po snegu je i pravi izazov za mozak, pošto morate i da se orjentišete u prostoru.
I da, nemojte reći da neke od ovih aktivnosti nisu za vaše godine. Možda nisu za vas, ali nijedoj od njih vaše godine ništa ne znače. Ako želite, uz nadzor i postepeno, možete savladati svaku od njih. Evo i teksta koji bi mogao da vas dodatno motiviše:
Ako niste, pročitajte i sledeće tekstove:
- Zašto je prekidanje fizičke aktivnosti u starijem dobu štetno za zdravlje
- Fizička aktivnost i dobar san usporavaju razvoj Alchajmera
- Govor Čarlsa Jugstera na TED-u: Zašto je bodibilding u 93. godini sjajna ideja (video)