Promene u pamćenju, baš kao i u izgledu, deo su procesa starenja. Neke, međutim, mogu predstavljati upozorenje. Promene životnog stila i navika utiču na celokupno zdravlje, pa i na zdravlje mozga. Za neke promene potrebna je istrajnost i snaga volje, ali se isplate.
Ознака: <span>mozak</span>
Zdravlje srca i demencija
Loše zdravlje srca u srednjim godinama povećava rizik od demencije u starosti. Saznajte kako troponin i stanje krvnih sudova utiču na zdravlje mozga.
Nedostatak vitamina B12 može ubrzati starenje mozga
Stručnjaci upozoravaju da bi i normalne vrednosti vitamina B12 mogle biti preniske za zdravlje mozga. Istraživanje objavljeno 2025. godine pokazuje da trenutno preporučeni unos vitamina B12 možda nije dovoljan za zaštitu mozga od kognitivnog pada i oštećenja nervnog tkiva kod starijih osoba.
„Loši“ ugljeni hidrati koji su dobri za mozak
Iako ih mnogi ljudi izbegavaju u ishrani, ugljeni hidrati su zapravo odlična hrana za mozak. Važno je samo izabrati prave.
Svakodnevna dremka, kognitivne funkcije i zapremina mozga
Svakodnevna dremka, kognitivne funkcije i zapremina mozga – postoji li veza među njima? Naučnici su proučavali povezanost dremke u toku dana i zdravlja mozga.
Početni simptomi Alchajmerove bolesti predviđaju brzinu progresije
Simptomi Alchajmerove bolesti koji se javljaju na početku bolesti predviđaju brzinu njene progresije. Najčešći simptom – zaboravljanje – zapravo ukazuje na sporiji razvitak bolesti.
Zašto mozak stari brže nego inače?
Razlog zašto mozak stari brže nego inače nalazi se i gomilanju otpada u njemu. O ovome smo već pisali, a sada su objavljena i neka nova saznanja.
Prevencija demencije – 5 napitka koja mogu pomoći
Alchajmerova bolest i druge vrste demencija široko su rasprostranjene, ali se o njima ipak ne zna dovoljno da bismo mogli sprečiti pojavu bolesti ili je izlečiti. Svejedno, prevencija demencije jeste nešto čemu treba težiti i saznavati što više.
Dužina života nakon moždanog udara
Prema novoobjavljenom istraživanju, dužina života nakon preživljenog moždanog udara, kod skoro dve trećine ljudi, nije veća od deset godina. Kod većine postoji i velika opasnost od recidiva.
Brzina rada mozga se smanjuje tek od 60. godine života
Uverenje da brzina rada mozga počinje da se smanjuje odmah nakon 20. godine života, sudeći prema novom, velikom istraživanju – nije tačna.









