Sve su brojniji dokazi o značaju zdravog načina života za prevenciju i odlaganje progresije kognitivnih oboljenja kao što je Alchajmer.
Fotografija iz teksta o filmu „Zlatna jesen„
Nekoliko istraživanja je ukazalo na važnost fizičke aktivnosti i kvalitetnog sna za prevenciju i odlaganje progresije kognitivnih oboljenja.
Međunarodna konferencija udruženja za borbu protiv Alchajmerove bolesti koja je održana jula 2015. godine u Vašingtonu, bila je prilika da se javnost upozna sa nekoliko istraživanja koja su se bavila fizičkom aktivnošću.
Dansko istraživanje je pratilo 200 pacijenata sa Alchajmerovom bolešću, starosti od 50 do 90 godina. Polovina njih je tri puta nedeljno po 60 minuta izvodila program fizičkih vežbi, dok druga grupa nije. Simptomi kao što su anksioznost, razdražljivost i depresija bili su manje prisutni u prvoj grupi.
Drugo, američko istraživanje obuhvatilo je 65 pacijenata sa blagim kognitivnim oštećenjem, starosti od 55 do 89 godina. Tokom šest meseci, jedna grupa je sprovodila program aerobnih vežbi (kao što je vožnja bicikla, pešačenje, trčanje, planinarenje…), dok se druga samo istezala. U prvoj grupi, kod pacijenata je zabeleženo veliko smanjenje tau proteina (odgovornih za ubrzanje razvoja Alchajmerove bolesti) u mozgu.
Treće istraživanje, kanadsko, obuhvatilo je 62 pacijenta sa cerebrovaskularnim poremećajima, starosti od 56 do 96 godina, koji su podeljeni u dve grupe. Prva je pratila 60-minutni program vežbi tri puta nedeljno, dok druga nje. Kod prve grupe, poboljšale su se kognitivne funkcije (pamćenje i pažnja).
Što se sna tiče, australijsko istraživanje bavilo se istovremenim uticajem fizičke aktivnosti i sna. Ovo istraživanje je obuhvatilo 79 osoba starijih od 60 godina. Zaključak ovog istraživanja jeste da dobri rezultati (smanjenje proteina beta-amiloda u mozgu) koji su postignuti zahvaljujući fizičkoj aktivnosti, nisu zadržani kod onih osoba koje nisu mogle dobro da spavaju.