Većina ne zna šta je pauza na poslu

Od deset radnika u privatnom sektoru u Srbiji, samo troje će iskoristiti celu pauzu. Trećina ni ne zna šta je pauza na poslu, tj. ne koristi svoje zakonsko pravo na odmor u toku radnog dana.

Čak 69 odsto radnika u privatnom sektoru u Srbiji ne iskoristi celu pauzu u toku radnog dana na koju zakonski ima pravo. Još jedan, naizgled zapanjujuć podatak nedavno sprovedenog istraživanja jeste da jedna trećina zaposlenih uopšte ne koristi vreme za dnevni odmor na poslu.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Svakog radnog dana, po osnovu nekorišćenja pauze, radnici u privatnom sektoru u Srbiji poslodavcima „poklone“ oko 448.000 evra. To je pokazalo istraživanje Udruženja „Pobuna„.

Ovo istraživanje je rađeno na uzorku od 4.250 zaposlenih u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Kraljevu, Čačku i Valjevu. Sprovedeno je od 8. aprila do 15. jula 2019. godine.

Kao jedan od najčešćih razloga nekorišćenja pauze, zaposleni navode povećan obim posla. Dok je posla sve više, zaposlenih koji bi mogli da zamene kolege je sve manje. Zato mnogi smatraju da je neophodno da rade bez prestanka.

Pauza na poslu
sa stanovišta poslodavca

Predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković kaže da je nejasno zašto je veliki procenat radnika koji ne prave pauze. One su, kaže za „Blic Biznis“, u Srbiji zakonski zagarantovane.

Atanacković ističe da su pauze kod nas plaćene. To, kaže, nije slučaj u mnogim razvijenim zemaljama na Zapadu gde se ta stavka ugovara pojedinačno u firmi.

„Na Zapadu, koji je mnogo razvijeniji, pauze u toku radnog vremena uglavnom traju jedan sat, ali nisu plaćene kao kod nas. Tako da, recimo, Nemac koji bi pravio pauzu, da bi dnevno zaradio kao da je radio osam sati, mora da ostane duže na poslu onoliko koliko mu je trajala pauza.“

Atanacković tvrdi da se pauza u svakom poslu podstiče. Objašnjava da ni poslodavac nema „račun“ da radnik ne pravi pauzu. Naime, dokazano je da se tako smanjuje produktivnost i efikasnost.

„Nigde se ne forsira konstantan rad, jer se tako efekat rada znatno smanjuje, a to ne odgovara ni radniku ni poslodavcu“, naglasio je predsednik Unije poslodavaca Srbije.

Koliko traje pauza

Prema podacima istraživanja Udruženja „Pobuna“, više od 80 odsto onih koji ne koriste celu pauzu ili je ne koriste uopšte, ne znaju koliko je trajanje pauze na koju imaju pravo.

Građevinski radnici koji rade 10 sati dnevno u 95 odsto slučajeva misle da im je dozvoljena pauza 30 minuta. Zapravo, imaju pravo na minimum 45 minuta.

Isti slučaj je i sa vozačima i trgovcima, navodi se na Instagram profilu Udruženja „Pobeda“ . Radnicima u proizvodnji se u nekim firmama vreme za odlazak i toalet odbija od vremena za pauzu.

Po gradovima pauzu najmanje koriste zaposleni u Nišu gde njih 75 odsto ne iskoristi celu pauzu.

Pauza u toku radnog dana je zagarantovano pravo svima koji rade minimalno od četiri do šest sati. Pauza se računa u radno vreme.

Zaposleni koji rade od četiri do šest sati dnevno imaju pravo na najmanje 15 minuta odmora u toku radnog vremena. Oni koji rade osam sati imaju pravo na najmanje pola sata. Zaposleni koji rade 10 sati, mogu da odmaraju najmanje 45 minuta u toku radnog vremena.

Ukoliko proces proizvodnje ne sme biti prekinut poslodavac je dužan da radniku obezbedi adekvatnu zamenu radi korišćenja pauze.

Izvori: Pobuna, Blic
Slika: Redžinald Marš, Sortiranje pošte

Podsećamo na tekstove koji govore o problemu sve izrazitijeg kršenja prava zaposlenih

Pravo na dostojanstven rad nije nikakva ‘sindikalna ujdurma’ već temeljna pretpostavka čoveka dostojnog života“, piše prof. dr Zoran Stojiljković. Tekst predsednika sindikata Nezavisnost: Z. Stojiljković: Dostojanstveni rad ili pad u prekarnost

O urušavanju prava zaposlenih, pa čak i zaposlenih porodilja, piše Mario Reljanović: Bela knjiga – Urušavanje prava zaposlenih

Kao što im se ne obezbeđuje uvek pauza za obedovanje, tako se zaposlenima ponekad uskraćuje i pravo na nadoknadu za topli obrok. V. Svaki treći poslodavac ne plaća topli obrok

Veliki problem nastaje i kada se zaposlenima uskrati pravo na godišnji odmor. Godišnji odmor u socijalno pravednijim društvima primarno je povezan sa značajem slobodnog vremena za zdravlje i kvalitet života radnika. V. Godišnji odmor za radnike ili privredu, za odmor ili potrošnju, potreba ili luksuz

Radimo duže nego ikada, i kako se naši uslovi rada pogoršavaju, tako oni jednostavno bivaju prepakovani u novu verziju normalnog u cilju da se patološko stanje mnogih radnih mesta predstavi kao prihvatljivo. O tome u tekstu: Kultura preteranog rada (problem je u obimu posla, nije u vama)

Pojava nove klase nastale nakon krize 2008. godine pospešuje mogućnost daljeg urušavanja prava radnika. O ovoj novoj klasi, siromašnim radnicima iliti zaposlenoj sirotinji, čitajte više u tekstu: Zaposlena sirotinja – nova klasa nastala nakon krize

Koje sve posledice po zdravlje radnika nosi prekovremeni rad

Oni koji rade 55 sati nedeljno imaju 33 odsto veće šanse da dožive srčani udar, u odnosu na one koji rade 35 do 40 sati nedeljno. O tome više u tekstu: Prekovremeni rad povećava rizik od srčanog udara

Dugotrajno sedenje za trećinu, duplo, ili nekoliko puta može da poveća rizike od raznih zdravstvenih problema, bolesti, pa čak i nekih oblika raka. Šta dugi radni sati i sedenje rade tvom telu – 8 razloga za odmor

Može i ovako, kad bi bilo volje (ili interesa)
Zadovoljan radnik – dobro obavljen posao – napredno društvo

Sleep Foundation preporučuje dremku od 20-30 minuta za kratkoročne periode poboljšane aktivnosti, bez kontraefekata pospanosti. Dremka na poslu – Poželjno ali neizvodljivo (galerija fotografija)

Danci su srećni kako kod kuće, tako i na poslu. Ovo doprinosi produktivnosti i profitabilnosti, pa ni poslednja kriza u Danskoj nije ostavila traga. Pročitajte kako to postižu: 5 pravila poslovanja za sreću na poslu – Danski “arbejdsglæde”