Oni koji rade 55 sati nedeljno imaju 33 odsto veće šanse da dožive srčani udar, u odnosu na one koji rade 35 do 40 sati nedeljno, zaključak je velike studije koja je ispitala preko pola miliona ljudi.
Velika studija opasnosti dugog rada sprovedena u Velikoj Britaniji, pratila je 603.838 pojedinaca iz Evrope, Amerike i Australije, i utvrdila je da su, pored gorenavedenih statistika, oni koji dugo rade u 13 odsto većem riziku da obole od koronarne bolesti srca (Long working hours and risk of coronary heart disease and stroke: a systematic review and meta-analysis of published and unpublished data for 603 838 individuals).
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
– Iznenadna smrt usled opterećujućeg rada izazvana srčanim udarom verovatno je rezultat reakcije na stres. Obrasci koji prate dugi rad, kao što su fizička neaktivnost, takođe su značajan uzrok – kaže se u studiji.
Reč je zapravo o meta-studiji koja je pratila rezultate nekoliko velikih pojedinačnih studija, i došla do sledećih podataka:
- oni koji rade od 41 do 48 sati nedeljno u 10 odsto su većem riziku od srčanog udara
- oni koji rade od 49 do 54 sati nedeljno u 27 odsto su većem riziku, u odnosu na one koji rade do 40 sati nedeljno.
Među zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Turska ima najveći broj radnika koji rade preko 50 sati nedeljno (čak 43 odsto zaposlenih), a Holandija najmanje (manje od jedan odsto zaposlenih), piše Gardijan.