Početna Magazin Godine Društvo 5 pravila poslovanja za sreću na poslu – Danski „arbejdsglæde“

5 pravila poslovanja za sreću na poslu – Danski „arbejdsglæde“

5 pravila poslovanja za sreću na poslu – Danski „arbejdsglæde“

Na listama zadovoljstva ljudi Danska se često nalazi na svetskom vrhu, i to ne samo zato što su Danci srećni kod kuće, već i na poslu. Ovo doprinosi produktivnosti i profitabilnosti, pa i poslednja kriza u Danskoj nije ostavila naročito traga. Pročitajte kako to postižu…

Prema istraživanjima, piše Alexander Kjerulf za FastCoExist, Danci su najsrećniji radnici na svetu. Penzin prevodi ovaj tekst…

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Prema jednom istraživanju samo 10 odsto radnika u Danskoj je „aktivno neangažovano“ što znači da su „emotivno nepovezani sa svojim radnim mestom, te su i manje šanse da budu produktivni“.

Zašto su Danci srećni na poslu?

1. Razumno radno vreme.

Jedan američki menadžer dobio je posao u Danskoj i prvo što je uradio povećao je radno vreme na 60 do 70 sati nedeljno. Nakon mesec dana pozvao ga je direktor i pitao:

– Zašto radiš toliko? Šta nije u redu? Imaš li problem u organizaciji? Šta možemo da učinimo da to popravimo.

Ne samo da Danci imaju pristojno ograničeno radno vreme već imaju i 5 do 6 nedelja godišnjeg odmora. U proseku, Danci rade 1.540 sati godišnje, dok Amerikanci rade 1.790 sati za godinu dana, prema statistikama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

2. Mala distanca moći

Dok u Americi na primer šef naređuje, u Danskoj je mahom običaj da od šefa dolaze sugestije, predlozi. Holandski sociolog Geert Hofstede uspeo je da kvantifikuje poslovnu kulturu u preko 100 zemalja sveta prema nekoliko parametara. Jedna od njih je i „distanca moći“ (power distance), koja u SAD iznosi 40, dok je u Danskoj 18 – najmanje u svetu.

Po zakonu u Danskoj, svaka firma sa preko 35 zaposlenih mora da obezbedi mesto u upravi za predstavnika radnika.

3. Velikodušna naknada za nezaposlene

U Danskoj gubitak posla nije neki problem. Zvuči nestvarno ali, kada ostanu bez posla, Danci još dve godine dobijaju 90% svoje poslednje plate. Ovo čini da se ljudi ne zaključavaju na radnim mestima koje ne vole, kao i to da poslodavci moraju bolje da tretiraju zaposlene kako bi ih zadržali bez ugrožavanja poslovanja.

Na slici ispod: Centar za savetovanje za obolele od raka u Kopenhagenu, Danska (foto galerija)

livsrum-fasada-atrijum-dvoriste-basta

4. Neprekidna obuka radnika

Od sredine 19. veka Danska ima programe neprekidnog obrazovanja odraslih za svoje radnike. Ovo se nastavlja i danas, uz inicijative sindikata, poslodavaca i vlade, pa skoro svaki zaposleni koji želi usavršavanje može da ode na plaćenu obuku kad poželi. Ovo se zove „aktivna politika tržišta rada“, i Danska na ove programe troši više nego bilo koja od zemalja članica OECD.

5. Fokusiranje na sreću na poslu

Danska kovanica „arbejdsglæde“ (arbejdsgled) označava sreću na poslu (arbejde – posao, glæde – sreća). Ova reč postoji i u drugim nordijskim jezicima (švedski, finski, norveški i islandski), ali nije karakteristična za druge jezike sveta (Japanci, na primer, imaju reč „karoši“ – za smrt od preteranog rada).

Za većinu Danaca posao nije samo način da se dođe do novca, već da se i ostvari sreća na poslu. Sa druge strane, u Americi se često podrazumeva da ne voliš svoj posao i da vas upravo zato plaćaju da ga radite, uz filozofiju: „ako uživate, ne radite dovoljno“.

Zaključak

Ne želim da oslikam rad u Danskim kompanijama kao utopijsko mesto za radnike, piše Kjerulf. Postoje i loši primeri kao što i u SAD postoje odlični koje sam imao prilike da posetim (Zappos i Google na primer).

– Ipak, istraživanja pokazuju brojne sistematske i kulturološke razlike koje nam mogu poslužiti da razumemo zašto su radnici u Danskoj primetno srećniji na radnom mestu nego radnici drugde u svetu – piše Kjelurf i dodaje:

– Ovo je šire od sreće. Znamo iz brojnih studija da su zadovoljni radnici produktivniji, inovativniji, a to i kompanije i klijente čini zadovoljnijima, i zarađuje se više novca. Ovo može da objasni zašto su Danci među najproduktivnijim radnicima u zemljama OECD, i zašto je Danska relativno dobro prebrodila finansijsku krizu sa trenutnom stopom nezaposlenosti od svega 5,4 odsto – zaključuje Kjelurf za FastCoExist.

Pratite Penzin i na Fejbuku!