Ukratko – ustanite iz kancelarijske stolice pre nego što vas ubije. Detaljnije – dugotrajno sedenje za trećinu, duplo, ili nekoliko puta može da poveća rizike od raznih zdravstvenih problema, bolesti, pa čak i nekih oblika raka…
Na primer, iako je zvanično puno radno vreme u SAD, kao i kod nas, osam sati dnevno, to jest, 40 sati nedeljno, prema nekim istraživanjima na poslu se ostaje prosečno 47 sati nedeljno – svakoga dana preko sat vremena duže.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Vreme provedeno u kancelariji još je duže za one radnike koji nisu plaćeni po satu. Oni provode 49 sati nedeljno na poslu, a svaki četvrti kaže da provede i po 60 sati nedeljno u kancelariji – praktično 12 sati svakog dana od ponedeljka do petka.
U Srbiji je situacija slična, za neke radnike, mada, iskreno govoreći, mnogi rade i nešto kraće od 40 sati nedeljno. Ipak, da ne ulazimo u stvarnu potrebu da se radi toliko, ono što je ovde ključno jeste to što dugotrajno sedenje koje u velikoj meri ugrožava zdravlje.
Osam sati dnevno je negde na granici koju telo može da izdrži sa umerenim posledicama, ali prekovremeni sati mogu da nas „dotuku“. Samo zato što sedimo a ne stojimo, sagorevamo 50 kalorija manje na sat i neminovno se gojimo. Ovo je jedan od glavnih argumenata za novi trend kombinovanog sedenja i stajanja za računarom.
Osnovni zdravstveni problemi povezani sa sedenjem
Srčane bolesti – Mišići sagorevaju manje masti i krvni sudovi su zapušeniji tokom dugog sedenja, dozvoljavajući masnim kiselinama da lakše zapuše srce. Dugo sedenje povezuje se sa visokim krvnim pritiskom i visokim nivoima holesterola, i ljudi koji najviše sede pod duplo su većim rizikom od oboljevanja u odnosu na one koji najmanje vremena provode sedeći.
Previše aktivan pankreas – Pankreas proizvodi insulin, hormon koji prenosi glukozu do ćelija hraneći ih energijom. Međutim, ćelije u neaktivnim mišićima ne reaguju spremno na dostavu insulina, tako da pankreas proizvodi sve više i više, pa može doći do dijabetesa i drugih bolesti. Istraživanje iz 2011. godine utvrdilo je smanjenu reakciju na insulin već nakon jednog dana dužeg sedenja.
Rak debelog creva – Istraživanja povezuju sedenje sa povećanim rizikom od raka debelog creva. Tačan razlog nije sasvim jasan, ali jedna od teorija jeste da povećana količina insulina dovodi do razmnožavanja ćelija u i oko creva. Druga teorija jeste da redovno kretanje stvara prirodne antioksidante koji ubijaju slobodne radikale koji oštećuju ćelije i mogu izazvati rak.
Degeneracija mišića – Atrofija i degeneracija mišića bokova i butina, gluteusa (mišići donjeg dela leđa), stomačnih mišića, trapeznih mišića (ramena, vrat i leđa), itd.
Problemi za mozak – Kretanjem se sveža krv i kiseonik pumpaju u mozak i aktiviraju sve vrste hemikalija koje su odgovorne za pokretanje mozga i raspoloženja. Kada se dugo sedi, sve ovo se usporava, uključujući i moždane funkcije.
Ukočen vrat – sedenje za računarom, ili dugo telefoniranje na radnom mestu utiču na trajne poremećaje vratnih pršljenova zbog dugog nepravilnog položaja kičme u vratnom delu.
Problemi ramena i vrata – Naginjanje glave napred ili u stranu remeti ravnotežu i prenos težine glave na telo, pa mišići vrata i ramena trpe veće opterećenje istezanjem, naročito trapezni mišići.
Problemi sa kičmom i diskusima – Kada se krećemo, diskovi između pršljenova u srednjem delu kične šire se i sakupljaju kao sunđer, usisavajući svežu krv i hranljive sastojke. Ali, kada sedimo dugo, diskovi su stalno isceđeni, kolagen se stvrdnjava oko ligamenata.
-
Preporučujemo i tekst – Sedenje je pušenje 21. veka
Detaljnije statistike na ovu temu pronađite na sajtu News.Mic.