Početna Magazin Godine Ekonomija Kad nema ko da radi, dobri su i penzioneri

Kad nema ko da radi, dobri su i penzioneri

Kad nema ko da radi, dobri su i penzioneri

U pojedinim državama, penzionerima je omogućeno da rade i da i dalje primaju penziju.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Pojedina preduzeća u Hrvatskoj imaju problem da nađu radnu snagu jer je veliki odliv mladih u zemlje Evropske unije. Zato Hrvatska privredna komora planira da omogući rad mlađim penzionerima bez gubitka prava na penziju.

U Hrvatskoj 12 odsto penzionera nema ni 60 godina, a tamošnja prevremena starosna penzija u proseku od 300 evra, mala je za pristojan život.


Iako su hrvatske penzije u proseku mnogo više od penzija u drugim zemljama regiona, odnos prosečna penzija prema prosečnoj plati je najnepovoljniji u ovoj državi. To jasno ukazuje na loš položaj hrvatskih penzionera.


Ovaj potez Hrvatske kojim bi se penzionerima omogućilo ponovno zapošljavanje – zbog toga što nema ko da radi, ili pak mladi ne znaju ono što znaju iskusni a penzionisani radnici, nije nikakva novina. To su već uradile neke druge države kao što su Island, Irska, pa i Nemačka, gde su mlađe penzionere kroz mini-reformu vraćali na privremene i povremene poslove vredne do 600 evra.

U praksi, oni po pravilu ne rade puno radno vreme i svaki dan, ali kad rade, postižu dobre rezultate. Zadovoljni su i gazde i penzioneri: prvi jer imaju kvalitetne radnike, a drugi jer time dopunjuju kućni budžet, a i dalje im ostaje dovoljno vremena za odmor.

Mada niko u Srbiji još nije zvanično pokrenuo tu ideju, teška ekonomska situacija nagoni mnoge starije građane da rade iako su zaradili penziju. Procenjuje se da dva odsto penzionera, odnosno oko 35.000, radi po ugovoru na privremenim i povremenim poslovima, gde mogu zaraditi još jednu prosečnu penziju, dok isto toliko njih radi bez bilo kakvih papira.

Penzioneri u Srbiji, gde je veliki broj nezaposlenih, teško nalaze dodatni posao, ali ipak mogu da rade na gradilištima, čuvanju zgrada i ustanova, a neki se i pod stare dane late motike ili nadniče, pogotovo oni koji izdržavaju i decu i unučad, dok mladi izbegavaju teške fizičke poslove za male pare.

Oglasi koji se svakodnevno pojavljuju u medijima pokazuju da bivši profesori skroman kućni budžet dopunjavaju privatnim časovima za decu, izradom domaćih zadataka, prepričavanjem lektire, pripremom pismenih radova iz srpskog jezika, a deo brine o mališanima dok roditelji ne dođu s posla. Verzirani daju časove klavira, violine, klarineta i drugih instrumenata ili pripremaju srednjoškolce za upis na fakultete.

Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku objašnjava da penzionere poslodavci „koriste” kad im treba pomoć na dva-tri dana, mada ima i onih na mesečnom nivou.

„Imamo veliki deficit različitih zanatlija, keramičara, fasadera, armirača, pa građevinske firme često angažuju iskusne majstore u penziji jer nemaju druge“, objašnjava Rajić.

„Penzioneri rade i kao alasi, noćni čuvari u poslovnim zgradama i na parkinzima, gde mogu da zarade od 20.000 do 30.000 dinara mesečno, zavisno od toga da li žive u većim ili manjim gradovima. Dobri majstori-penzioneri idu na rad i u inostranstvo i tamo mogu da zarade nekoliko hiljada evra“, dodaje.

Penzioneri dobrog zdravlja zapošljavaju se i kao pomoć u kući ili radi druženja, i za to u većim gradovima mogu dobiti od 100 do 300 evra. Neki čuvaju kućne ljubimce, pa zarade 10-15 evra.

Danas više od milion penzionera prima manje od 25.000 dinara mesečno i svakako im je potreban dodatni posao. Veliki deo zbog godina i narušenog zdravlja nije u stanju dodatno da radi, ali oni koji još uvek imaju snage, moraju voditi računa o tome da im dodatni posao ne ugrozi penziju.

Naime, prema Zakonu o PIO Republike Srbije, ne smeju svi penzioneri da rade. Starosni mogu da se legalno zaposle i primaju i platu i penziju, porodični imaju zakonski ograničen iznos do kog smeju da zarade, a jedini koji uopšte ne smeju da rade posle penzionisanja su invalidski penzioneri.

Dakako, to što Zakon o PIO dozvoljava ili brani pojedinim kategorijama penzionera da i nakon penzionisanja rade, ne znači da se to i striktno poštuje. Fond PIO raspolaže samo podacima onih penzionera – a to je tih 35.000 – koji su zvanično zatražili preračun penzija po osnovu dopunskog rada, ali nema načina da sazna koliko ima ilegalaca.

Izvori: B92, Dnevnik

Preporučujemo za čitanje i serijal tekstova: