Početna Magazin Godine Ekonomija Bogati očekuju da dožive stotu, ali ih brine kako će živeti u starosti

Bogati očekuju da dožive stotu, ali ih brine kako će živeti u starosti

Bogati očekuju da dožive stotu, ali ih brine kako će živeti u starosti

Da, bogati očekuju da će živeti dugo, ali i njih mogućnost dugog života plaši. Ne zato što ne znaju šta bi u starosti, nego zato što je pitanje da li će sebi moći da priušte isti standard u tim godinama.

Više od polovine (53 odsto) bogatih investitora širom sveta veruje da će doživeti stotu. Najmanje optimizma po ovom pitanju imaju američki bogataši – nešto manje od polovine (49 odsto) želi da živi bar sto godina, ali samo 30 odsto očekuje to. U Aziji, oko polovine imućnih investitora očekuje da će dočekati stoti rođendan, dok je najveći procenat evropskih bogataša koji su u to ubeđeni. Ubedljivo najviše imućnih investitora iz Nemačke veruje u to – 76 odsto.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ovo su neki od glavnih zaključaka najvećeg globalnog istraživanja koje se periodično ponavlja o svetskim bogatašima. Ovo UBS Investor Watch istraživanje sprovedeno je sa više od 5.000 milionera koji imaju najmanje milion dolara investicionih sredstava (nepokretna imovina se ne računa). Svetski uzorak je podeljen na deset tržišta: Italija, Hong Kong, Meksiko, Nemačka, SAD , Singapur, Švajcarska, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Velika Britanija. Istraživanje je sprovedeno između decembra 2017. i aprila 2018. godine.

„Koliko god da se investitori raduju što će živeti sto godina, i oni strepe zbog te mogućnosti“, kaže Paula Polito iz UBS-a.

„Iako su bogati, oni ipak brinu zbog teških odluka sa kojima će možda morati da se suoče, kao što je trošenje dela nasledstva svoje dece da bi platili zdravstvenu negu, ili duži radni vek da bi mogli da održe svoj stil života tokom dužeg vremena. Već sada, počinjemo da primećujemo kako dugovečnost menja dugogodišnje ponašanje vezano za finansije.“

Skoro svi bogati investitori (92 odsto) veruju da im bogatstvo omogućava da žive zdravije. Najbogatiji među bogatima zapravo očekuju da će živeti najduže i sasvim su spremni da žrtvuju svoje bogatstvo za bolje zdravlje. U proseku, svetski bogataši bi žrtvovali u proseku 35 odsto svog bogatstva ako bi im to omogućilo dodatnih deset godina života u zdravlju.

To ne čudi kada se pročita i podatak da 77 odsto bogataša smatra da je zdravlje mnogo važnije od sticanja bogatstva. To je verovatno i mišljenje ljudi uopšte, bez obzira na imovinski status, ali je teže siromašnima da se ne trude da svu energiju ulože u to da se izbave iz siromaštva. Uostalom, bogati su itekako svesni da bogatstvo pomaže u očuvanju zdravlja.

Bogati investitori daju novac pre svega za lekarske preglede, premije osiguranja i druge „direktne“ zdravstvene troškove. Globalno, bogataši troše skoro isto toliko i na preventivne mere, kao što je teretana, treneri i dodaci ishrani, dok najmanje za ovo izdvajaju bogati Amerikanci. Kada su u pitanju generacijske razlike, milenijumci (iliti milenijalci kako silujući srpski jezik govori većina) troši više od drugih generacija na preventivne zdravstvene usluge.

Znatno manje američkih imućnih investitora (52 odsto) veruje da je za njihovo zdravlje bolje da rade više godina, u odnosu na svetski prosek (77 odsto).

Razlog tome može ležati i u drugom podatku iz istraživanja gde se razlika između SAD i ostatka sveta jasno vidi, a koji se tiče ravnoteže između posla i privatnog života. Samo 39 odsto američkih investitora kaže da je prestalo da radi vikendima, dok je prosek među svetskim investitorima 62 odsto. Takođe, dok se polovina (tačno 50 odsto) najbogatijih investitora širom sveta diskonektuje i ne koristi poslovne telefone i mejlove nakon radnog vremena, samo 29 najbogatijih Amerikanaca to čini.

Bez obzira na svoje bogatstvo, investitori širom sveta se brinu kako će priuštiti duži život. Najzabrinutiji su investitori u SAD (69 odsto), ali i na svetskom nivou, više od polovine bogatih se brine zbog ovoga – 52 odsto. Amerikanci kao najveći razlog za finansijsku brigu, kad je u pitanju dugovečnost, navode troškove lečenja i zdravstvene nege.

Ogromna većina – 91 odsto, svetskih bogataša planira da napravi izvesne promene u finansijskom poslovanju zbog očekivane dužine životnog veka. Pored toga što će prilagoditi navike u trošenju i finansijske planove, imućni investitori počinju da ulažu sredstva u dugoročne investicije. Većina Amerikanaca smatra da su akcije i nekretnine najbolje rešenje, dok na svetskom nivou značajna manjina bogatih investitora gotovinu takođe vidi kao dobru dugoročnu investiciju.


Sa druge strane, tek svaki četvrti ispitanik među običnim stanovništvom u SAD-u i Britaniji kaže da ne menja ništa u finansijskim navikama. Dakle, iako se situacija menja – očekivani životni vek raste, a penzijski sistemi kakave je poznavao XX vek propadaju, oni koji nisu bogati (te bi trebalo i više da brinu) ne pokušavaju da se prilagode.  imućnijima.


Očekivanje dugog života čak utiče i na način na koji bogati investitori planiraju svoju ostavštinu, sa 62 odsto njih koji planiraju da veći deo svog bogatstva da svojim naslednicima za svog života.

Nik Taker iz UBS-a kaže da budući stogodišnjaci treba da planiraju za 30 do 40 godina dugu penziju, a to znači da stvore i da zadrže imetak kroz sva tržišna previranja i da odluče kako efikasnije da dele svoju imovinu sa naslednicima.

„Do trenutka kad umrete verovatno je da će i vaša deca biti u svojim 40-im, 50-im ili 60-im godinama. Imetak im u tom trenutku možda neće biti toliko potreban kao kad su bili mlađi. To je ključni razlog zašto se imovina ranije daje mladima ili unucima umesto deci“, zaključije Taker.

Izvori: BusinessWire, Xinhua Net
Istraživanje: UBS Investor Watch, The Century Club

Preporučujemo i druge tekstove

1) na temu uticaja bogatstva na dugovečnost:

2) na temu investicija za budućnost i finansijske pismenosti: