Pet meseci radimo da bismo platili porez

Dan poreske slobode obeležen je 28. maja. Naime, od 1. januara do 28. maja, građani Srbije su radili za državu. Tek od tog dana počinju da rade za sebe i svoje porodice.

Do tog dana, zaposleni u Srbiji rade kako bi platili porez na dohodak, socijalne doprinose za obavezno penziono i zdravstveno osiguranje, PDV i akcize pri kupovini proizvoda, porez na imovinu za kuće i stanove u kojima žive, kao i razne druge manje poreze, takse i naknade.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Kako se izračunava Dan poreske slobode?

Fiskalna strategija za 2019. godinu predviđa udeo od 40,4 odsto javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu (BDP). Dan poreske slobode računa se u odnosu na nivo javne potrošnje u BDP-u, navodi se na portalu Talas.

Ako država troši 40,4 odsto svega što kao društvo stvorimo, to znači da toliko vremena u godini radimo za te troškove. Zaokruživanjem na najbliži datum, dolazi se do datuma – 28. maj.

Važno podsećanje: Evropljani ovoliko dana u godini rade samo za porez (2016)

Mnogi građani nisu ni svesni koliko nameta plaćaju

Poreski sistem Srbije je poslodavac za kog građani rade pet meseci godišnje, kažu u organizaciji Libek. Tako ispada kada se sabere novac koji izdvajamo za porez na dohodak, doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje, PDV i akcize, kao i porez na imovinu, objašnjava Mihajlo Gajić iz Libeka.

„Ljudima nije jasno da oni plaćaju porez i koliko zapravo plaćaju na godišnjem niovu, i da ta suma uopšte nije mala, i samim tim ne kreira se svest da mi kao građani treba da budemo neko ko će da kontroliše kako se taj državni novac koristi“, ističe Gajić.

Porez građani plaćaju svakodnevno. Pri kupovini hrane, cigareta, pića, kozmetike, goriva, bele tehnike i sličnih stvari – u visinu računa ulazi cena proizvoda, ali se za svaki od njih plaća i PDV.

„Država nema svoj novac, ona raspolaže samo novcem poreskih obveznika koji je pre toga uzela kroz porez. Dakle, bilo šta što država plaća – od isplate penzija do plata zaposlenima u javnom sektoru, kao što su nastavnici u školama i medecinske sestre u bolnicama, do izgradnje novih i rekonstukcije postojeći ulica, to sve zapravo plaćamo mi, svaki dan kad odemo da kupimo nešto u prodavnici mi plaćamo porez, svakog meseca kad nama legne plata od poslodavca, mi plaćamo veliki deo poreza“, ističe Gajić.

Porez bi trebalo da bude smanjen za razne usluge

Porezi su najznačajnija prihodna stavka državnog budžeta. Konkretno, u 2017. i 2018. godini prihodi od poreza činili su 83,9 odsto budžeta. Struktura poreskih prihoda govori da najviše novca dolazi od PDV-a.

Ekonomista Milan Kovačević upozorava da bi porez trebalo da bude smanjen za razne usluge.

„Tako da je kod nas potrebno ubrzati reforme koje bi popravile poreski sistem, smanjile bi crno tržište, lakše ubrale dovoljno prihoda, smanjile dažbine ako je moguće, a sa druge strane isto tako na najbolji način raspoređivali rashode – da oni doprinesu boljem standardu ljudi i bržem privrednom rastu, što se nažalost ne događa“, konstatuje on.

Na šta se troši novac građana i imaju li oni ikakavog uticaja na to?

Mnogo je primera koji ukazuju na to da je novac građana trošen bez njihovog pitanja.

Da je kvalitet usluga koje dobijamo za novac koji dajemo državi veći – možda bi nam ovi troškovi izgledali manje strašno. Dan poreske slobode obeležen je 28. maja. Naime, od 1. januara do 28. maja, građani Srbije su radili za državu. Tek od tog dana počinju da rade za sebe i svoje porodice.Dan poreske slobode obeležen je 28. maja. Naime, od 1. januara do 28. maja, građani Srbije su radili za državu. Tek od tog dana počinju da rade za sebe i svoje porodice.ok čekamo u redovima za zakazivanje pregleda za pola godine, potpuno je besmisleno gledati kako država rasipa naš novac razne nepotrebne stvari.

Među njima su i kupovina dve veštačke stene na Košutnjaku u iznosu od 1,2 miliona evra ili 14 miliona evra za Er Srbija. U trošak građana spada i novogodišnja rasveta u srpkoj prestonici koja je 2018. koštala 2,9 miliona evra. Novi ceh sledi za gradnju gondole i jarbola čija zajednička vrednost viša od 15 miliona evra.

Novinarka KRIK-a i urednica portala Raskrikavanje, Vesna Radojević je na panelu u organizaciji Libertarijanskog kluba Libeka 28. maja navela da „poreski obveznici finansiraju lažne vesti i da je 2,2 miliona evra otišlo u korist medija koji izveštavaju isključivo u korist vlasti“.

Izvori: Talas, N1, Libek
Fotografija: Penzin

Podsećamo na članke: