Hrvatska: Povećanje penzija od avgusta 2019.

U Hrvatskoj će penzioneri sa najnižim penzijama u avgustu 2019. godine dobiti prvo vanredno povećanje od 3,13 odsto. U septembru im sleduje redovno povećanje, kao i ostalim penzionerima ove države, na osnovu usklađivanja sa rastom cena i plata.

U Hrvatskoj će 253 hiljade penzionera sa najnižim penzijama u avgustu 2019. godine dobiti prvo vanredno povećanje od 3,13 odsto, što u proseku iznosi oko 50 kuna (oko 790 dinara).

Zagarantovana najniža penzija u Hrvatskoj

Od 253 hiljade penzionera sa najnižim primanjima, 207 hiljada je onih penzionera koji se u našem, srpskom sistemu penzijskog osiguranja nazivaju bivšim zaposlenima, oko 34 hiljade je poljoprivrednih penzionera i blizu 13 hiljada tzv. samostalnih delatnosti.

Ljubica Gatarić u Večernjem listu objašnjava da niko od njih ne prima penziju koja proizlazi iz staža i plate ostvarene tokom radnog veka. Njima se, naime, isplaćuje za njih povoljnija najniža penzija.

Iznos najniže penzije se određuje svake godine. Osobama koje u Hrvatskoj odlaze starosnu penziju, Hrvatska garantuje 64,34 kune penzije po godini staža. Za starosnu penziju je u Hrvatskoj potrebno, baš kao i u Srbiji, najmanje 15 godina staža. Za 15 godina staža, hrvatska država, nezavisno od visine plate, u 2019. godini garantuje visinu penzije od 965 kuna.

Za 35 godina staža, najniža zagarantovana penzija iznosi 2.251 kunu (oko 35.750 dinara). Taj iznos se, međutim, kod prevremenih penzija umanjuje 0,3 posto za svaki mesec ranijeg penzionisanja.

Primera radi, prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, oko 34 hiljada poljoprivrednih penzionera u Hrvatskoj bi na osnovu sopstvenih uplata i staža primalo svega 561 kunu (oko 8.910 dinara) penzije. Država im, međutim, doplaćuje svaki mjesec 864 kune, te bivši poljoprivrednici mesečno primaju 1.425 kuna (oko 22.630 dinara) penzije.

Povećanja penzija u Hrvatskoj

Pored ovog vanrednog povećanja od 3,13 odsto koje će biti isplaćeno u avgustu, penzioneri u Hrvatskoj će primiti i povećanje na osnovu redovnog usklađivanja penzija. Redovno usklađivanje se u ovoj državi vrši prema rastu cena i plata. Oni će iznositi oko dva odsto i obično se isplaćuje u septembru.

Vanredno povećanje najnižih penzija za 3,13 posto godišnje državni budžet ove zemlje će koštati 150 milijuna kuna. Neki smatraju da je Vlada taj novac mogla iskoristiti korisnije. Poreski obveznici u Hrvatskoj već i sada uveliko solidarno potpomažu korisnike najnižih penzija.

Stručnjaci su predlagali da se kod određivanja najniže penzije uvede imovinski cenzus. Međutim, nijedna hrvatska vlada nije bila spremna da sprovede ovu ideju. Naime, imovinski cenzus bi se primenjivao samo na nezarađene penzije bivših zaposlenih. Sve ostale povlaštene grupe penzionera, sa znatno većim penzijama, bile bi isključene iz ovog cenzusa.

Penzije u Hrvatskoj jesu u proseku veoma male, ali analize pokazuju da skoro četiri petine penzija nije u celosti pokriveno uplatama doprinosa. Najsolidarniji deo radničke populacije čini srednji sloj koji uredno plaća doprinose na sva svoja primanja, tvdi se u Večernjem listu.

Izvor: Večernji list
Fotografija: Krka, Skradin, Hrvatska, Pika Žvan za Unsplash

Podsećamo na članke:

%d bloggers like this: