Prema novom istraživanju, izuzetno dug životni vek nastaviće da se produžava do kraja 21. stoleća. Procenjuje se da je moguće da maksimalna dužina životnog veka bude 125, pa čak i 130 godina.
Broj ljudi koji žive više od 100 godina raste decenijama. Dostigao je skoro pola miliona ljudi širom sveta. Mnogo je, međutim, manje superstogodišnjaka – ljudi koji žive 110 ili više godina.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Žana Kalmen iz Francuske imala je 122 godine kada je umrla 1997. godine. Trenutno, najstariji živi čovek je 118-godišnji Kane Tanaka iz Japana.
„Ljudi su fascinirani ekstremima čovečanstva, bilo da je u pitanju odlazak na Mesec, brzina trčanja na Olimpijadi ili koliko dugo neko može da živi“, kaže glavni autor istraživanja Majkl Pirs. Pirs je doktorand statistike na Univerzitetu Vašington.
„Ovim naučnim radom merimo koliko je velika verovatnoća da će neka osoba doživeti izuzetnu starost tokom ovog veka.“
Dugovečnost ima uticaj na ekonomske i politike vlade, kao i na odluke ljudi o sopstvenoj zdravstvenoj zaštiti i načinu života. Jer ona čini ono što je verovatno ili samo moguće, relevantnim na svim društvenim nivoima.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu „Demographic Research“ koristi statističko modeliranje kako bi se ispitali ekstremi ljudskog životnog veka.
Uz neprekidno istraživanje starenja, uz mogućnosti budućih medicinskih i naučnih otkrića, i uz relativno mali broj ljudi koji su provereno doživeli 110 i više godina, stručnjaci su raspravljali o mogućim ograničenjima onog što se naziva maksimalnom životnom dobi zabeleženom u momentu smrti.
Dok neki naučnici tvrde da bolesti i propadanje ćelija doprinose prirodnoj granici ljudskog veka, drugi tvrde da granica ne postoji. Dokaz za to su, prema njihovom mišljenju, superstogodišnjaci.
Istraživanje
Pirs i Ejdrijan Rafteri, profesor sociologije i statistike, imaju drugačiji pristup. Zanimalo ih je koliko bi mogao iznositi najduži životni vek pojedinca bilo gde na svetu do 2100. godine.
Koristeći Bajesovu (Bejzovu) metodu, uobičajeno oruđe u savremenoj statistici, istraživači su procenili da će svetski rekord od 122 godine gotovo sigurno biti oboren. Velika je verovatnoća, zaključili su takođe, da će postojati bar jedna osoba koja će živeti negde između 125 i 132 godine.
Da bi izračunali verovatnoću da će neko živeti više od 110 godna, kao i do koje godine – Rafteri i Pirs su koristili najnoviju verziju Međunarodne baze podataka o dugovečnosti Instituta za demografska istraživanja Maks Plank. Ta baza podataka prati superstogodišnjake iz deset evrospkih zemalja, kao i iz Kanade, SAD i Japana.
Maksimalna dužina životnog veka čoveka u 21. stoleću
Koristeći Bajesovu metodu za procenu verovatnoće, tim je napravio procene maksimalne prijavljene starosti u trenutku smrti u svih 13 zemalja od 2020. do 2100. godine.
Neki od njihovih nalaza su:
- Procena sa blizu 100 odsto verovatnoće je da će trenutni rekord maksimalne prijavljene starosti u vreme smrti (122 godine i 164 dana koliko je živela Žana Kalmen) biti oboren
- Velika je verovatnoća da će osoba koja će živeti duže, doživeti 124 godine (99 odsto verovatnoće) ili čak do 127 godina (68 odsto verovatnoće)
- Još duži životni vek je moguć, ali je mnogo manje verovatan. Verovatnoća da će neko živeti 130 godina je 13 odsto.
- „Izuzetno je mala verovatnoća“ da će neko doživeti 135 godina u ovom veku.
Superstogodišnjaci su, sami po sebi, natprosečni. Verovatnoća rušenja trenutnog starosnog rekorda povećaće se samo ako i broj superstogodišnjaka značajno poraste. Budući da svetsko stnaovništvo stalno raste, to nije nemoguće, smatraju naučnici.
Ljudi koji su izuzetno dugovečni još uvek su toliko retki da predstavljaju izuzetnost, kaže Rafteri. Čak i uz porast stanovništva i sa napretkom u zdravstvenoj zaštiti, dolazi do poravnanja stope smrtnosti nakon određenog životnog doba. Drugim rečima, neko ko doživi 110 godina ima približno podjednake šanse da živi još jednu godinu kao i neko ko, na primer, ima 114 godina.
„Nije važno koliko imaju godina. Kada dožive 110 godina, ljudi umiru po ujednačenoj stopi“, kaže Rafteri.
„Superstogodišnjaci su prošli kroz sve što im je život nametao, bolesti na primer. Uzrok njihove smrti donekle je nezavistan od onih uzroka koji utiču na mlađe ljude. Ovo je vrlo odabrana grupa veoma robusnih ljudi.“
Izvor: University of Washington
Istraživanje: Demographic Research
Prevod i prilagođavanje: Penzin
Fotografija: Repent of Your Sins & Seek Lord Jesus sa Unsplash