USPVLS: Čipovanje i masiranje penzionera Srbije

Povodom gromoglasno najavljivanih penzionerskih kartica, Udruženje sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije (USPVLS) postavlja pitanja Fondu PIO i onima koji stoje iza ovog projekta. Smatraju da penzioneri prvo treba da dobiju odgovore, pre nego što počnu da se prijavljuju za ove kartice. A nove kartice, naglašavaju, podrazumevaju i čipovanje penzionera Srbije. Prenosimo Saopštenje.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija: Marko Nikolajević za Penzin.rs

Bavljenje-masiranje penzionera od strane aktuelne vlasti je nastavljeno i u 2023. godini „istorijski najvećim usklađivanjem penzija“, dostavljanjem Vodiča, lansiranjem penzionerskih kartica i najnovijim predsednikovim „povećanjem penzija koje će biti dvocifreno„. Očigledno da moć koju imaju penzioneri na izborima i njihovo trošenje više od osam milijardi evra godišnje i zaslužuje takvu pažnju.

Prevara je, međutim, što se sve to radi na račun penzionera odnosno trošenjem njihovog novca. Izloženi neviđenoj medijskoj kampanji, penzioneri nemaju mogućnost da dobiju odgovore posle kojih bi mogli racionalno da se opredele.

Penzionerske kartice kao forma identifikacije pred organima penzijskog fonda, organizacijama i kompanijama koje penzionerima nude povoljnosti u kupovini roba i korištenju usluga postoje u većini evropskih država.

Zbog čega će samo u Srbiji penzionerske kartice imati čip pomoću kojeg će Poreska uprava i Fond PIO i drugi zainteresovani državni organi, stranke i povezane kompanije imati uvid kako pojedinac troši svoju penziju. A penzioneri u celini troše osam milijardi evra godišnje.

Zašto se i po kom osnovu između prodavaca robe i usluga ubacuje poreska uprava i Fond PIO i ko to plaća odnosno ko će ostvariti dobit odnosno profit? Penzioneri velike koristi sigurno neće imati jer da može, ne bi to njima zapalo!

Pitanja koja su, za sada, bez odgovora

Fond PIO i za sada nevidljivi učesnici u projektu trebalo bi da penzionerima i javnosti da objasne:

  • Zašto su penzioneri od prethodno izrađenih 1.700.000 penzionerskih kartica podigli samo oko 300.000?
  • Zašto Vlada Republike Srbije svojim odlukama ne obaveže lokalne samouprave i javna preduzeća na nivou Srbije da svim ili penzionerima do određene visine penzije obezbede popuste u plaćanju prevoza, komunalnih usluga, banja, lekova i ortopedskih pomagala, struje, telefona, interneta, kablovske televizije, pozorišta, muzeja i taksi u postupcima za ostvarivanje i zaštitu stečenih prava? Da li to država druge poziva na društvenu odgovornost a da sama nije organizovana i odgovorna? Zar nije licemerno da predstavnici vlasti penzionerima nude popust u privatnim zdravstvenim organizacijama umesto da zdravstvene potrebe obezbede u zdravstvenom sistemu Srbije za koji penzioneri već izdvajaju ogromna finansijska sredstva?
  • Svima koji hoće da znaju poznato je da preko 80 odsto penzionera penzijom ne pokriva čak ni troškove za hranu, lekove, struju i komunalne troškove pa popusti za ekskluzivne restorane, glisere, parfeme, putovanja na egzotične destinacije i slično penzionere ne interesuju. Znaju tvorci projekta da penzioneri u ruralnim područjima, koji su i najsiromašniji, od kartica neće imati nikakvu korist, ali je očigledno da to i nije njihova svrha.
  • Skoro svi trgovački lanci u Srbiji, u skladu sa svojom poslovnom politikom, razvili su lojaliti sisteme u kojima penzionerima nude povoljnosti i nagrade. Da li će se ubacivanjem Fonda PIO između trgovaca i penzionera kao potrošača povoljnosti tipa „povraćaj novca“ („keš bek“) deliti između Fonda PIO i penzionera? Na koji način će se obezbediti novac za bodove koje nudi Fond PIO kao nagradu za uzimanje i korištenje penzionerske kartice? Keš bek od strane trgovaca Fond PIO po osnovu potrošnje penzionera će biti na štetu penzionera jer će trgovci umesto da smanje cenu robe i usluga deo zarade uplaćivati Fonda PIO da bi ovaj finansijski pokrio obećane bodove. Koja je vrednost boda kao nagrade za lojalnost Fondu PIO i trgovcima i kako će se oni koristiti još uvek nije objašnjeno.
  • Ko će plaćati novozaposlene u Fondu PIO koji se angažuju na poslovima praćenja potrošnje penzionera, dodele i utroška bodova? Poslovi Fonda PIO su definisani Zakonom i u njemu ne postoji zakonski osnov za njegovo posredovanje između trgovaca i penzionera. Vlasnici Fonda PIO su i osiguranici koji ga svojim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje finansiraju. Zašto onda i zaposleni koji imaju minimalne plate ne bi takođe dobili kartice za povoljnosti?
  • Fond PIO se 2018. i 2020. godine pokazao kao neodgovoran i nesposoban da čuva lične podatke penzionera kada su dati SNS da bi penzioneri dobili pisma zahvalnosti zbog strpljenja u finansijskoj stabilizaciji koju su samo oni platili. (V: USPVLS povodom obraćanja pismom Aleksandra Vučića opljačkanim penzionerima i Novo pismo predsednika SNS penzionerima – pitanja o prethodnom nerazjašnjena) Prijave preko interneta bez sertifikovanog elektronskog potpisa su nezakonite jer ostavljaju prostor za zloupotrebu. Penzioneri ne mogu biti sigurni da njihove ažurirane lične i podatke o potrošnji neće dobiti odabrani trgovci, stranke, marketinške i druge zainteresovane organizacije.

Prijavljivanje za penzionerske kartice 2023 – stav USPVLS

USPVLS poziva Fond PIO da se ipak težišno bavi poslovima koji su definisani Zakonom o PIO a posebno praćenjem ažurnosti i pravilnosti uplata doprinosa PIO koji su poslodavaci dužni da redovno uplaćuju i tako stvore uslove za veće penzije i povećanje najniže penzije koja je uvredljivo i sramotno mala.

Penzionerima USPVLS savetuje da ne podnose zahteve za karticu dok ne bude potpuno jasan način njenog korištenja jer davanjem ažuriranih ličnih podataka u zahtevu za karticu pristaju na rizik da se ti podaci politički zloupotrebe kao do sada. Ovako izgleda Prijava za penzionersku karticu (PDF obrazac).

Fond PIO poseduje lične podatke penzionera, ali nemaju saglasnost da se oni koriste u projektu penzionerska kartica.

Jovan Tamburić, predsednik
Udruženja sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije

* Podnaslove je, radi veće preglednosti teksta, unela redakcija portala Penzin