Početni simptomi Alchajmerove bolesti predviđaju brzinu progresije

Simptomi Alchajmerove bolesti koji se javljaju na početku bolesti predviđaju brzinu njene progresije. Najčešći simptom – zaboravljanje – zapravo ukazuje na sporiji razvitak bolesti.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija (detalj): David Hinkle sa Unsplash

Alchajmerova bolest se najčešće dovodi u vezu sa gubitkom pamćenja – zastrašujućim simptomom koji vodi ka zaboravljanju sebe i svega oko sebe. Ali kod ljudi kod kojih se gubitak pamćenja javlja u ranoj fazi demencije, stopa opadanja je zapravo sporija u odnosu na one koji pre njega razviju druge simptome. Ovo je zaključak novoobjavljenog istraživanja.

Neki simptomi najavljuju nagliji i brži pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću i demencijom u odnosu na rane probleme sa pamćenjem. Među te simptome spadaju poteškoće u formiranju rečenica, pravljenju planova, rešavanju problema ili procenjivanju prostora i udaljenosti.

Vodeći naučnik na istraživanju, dr Džagan Pilai (Jagan Pillai), neurolog sa Klivlend Kliničkog centra za zdravlje mozga objašnjava da ljudi sa „promenama pamćenja u stvari imaju nešto sporiju stopu progresije bolesti od ljudi koji imaju druge simptome, kao što su problemi sa jezikom ili rasuđivanjem, u smislu njihove sposobnosti da samostalno funkcionišu i brinu o sebi“.

Ako se ovi rani simptomi pokažu kao pouzdan trag, mogli bi pomoći pacijentima i njihovim porodicama da se bolje pripreme za ono što ih čeka.

Rani simptomi Alchajmerove bolesti predviđaju brzinu progresije

Tim dr Pilaia analizirao je podatke više od 2.400 ljudi sa demencijom prikupljene u bazi podataka američkog Nacionalnog koordinacionog centra za Alchajmerovu bolest. Mnogi centri za lečenje Alchajmerove bolesti u SAD redovno unose informacije u federalnu bazu podataka. Tako je ona, od 1984. godine, prerasla u veliko skladište podataka o pacijentima. (Srbija, nažalost, još uvek nema bazu podataka o obolelima od Alchajmerove bolesti i drugih vrsta demencija.)

Problem sa pamćenjem jeste najčešći rani simptom Alchajmerove bolesti i demencije. Skoro u 80 odsto slučajeva, gubitak pamćenja bio je prvi znak da nešto nije u redu, pokazuju rezultati.

„Kada neko razmišlja o Alchajmerovoj bolesti, razmišlja o nekome ko ima gubitak pamćenja i kako on napredouje vremenom utičući na druge oblasti funkcionisanja i razmišljanja osobe. Široj javnosti je manje poznato da se Alchajmerova bolest u početku može manifestovati drugim simptomima.“

Skoro 10 odsto pacijenata sa demencijom u početku ima simptome povezane sa izvršnom funkcijom, otkrili su naučnici.

„Oni bi mogli imati problema sa donošenjem odluka. Ne mogu da planiraju svoj dan ili da obavljaju zadatke kao što je logovanje na računar.“

Kod sledećih 10 odsto prvo se pojave simptomi vezani za jezik.

„Oni jednostavno nisu u stanju da izgovaraju pune rečenice i teško im je dase izraze.“

Ljudi sa tim ređim ranim simptomima imali su bržu stopu opadanja funkcije mozga i sposobnosti da održe kvalitet života, pokazali su rezultati istraživanja.

„Ovo znači da dobar kliničar zapravo ima mnogo mogućnosti da stekne uvid u to šta će se vremenom desiti pacijentu“, kaže Meri Sano, direktorka njujorškog Centra za istraživanje Alchajmerove bolesti.

Razlozi za postojanje razlika u nivou kognitivnog opadanja kod različitih simptoma

Dr Pilai objašnjava da ne znamo zašto ove razlike u nivou kognitivnog opadanja postoje. Smatra da bi to bi moglo biti zasnovano na tome kako Alchajmerova bolest ili demencija utiču na određene regione mozga. Region mozga zahvaćen demencijom može proizvesti specifične rane simptome, a taj region takođe može biti sklon brzom opadanju.

Drugo moguće objašnjenje može uključivati to kako ovi rani simptomi utiču na svakodnevni život osobe.

„Recimo da neko ima problem sa pamćenjem. Međutim, ta osoba još uvek može da nezavisno funkcioniše u obavljanju svakodnevnih zadataka jer je rutina te osobe bila prilično ustaljena tokom određenog vremenskog perioda. Na taj način je ta osoba u stanju da funkcioniše u okviru svog specifičnog ograničenja.“.

„Sa druge strane, ako doživljavate promene kao što su problemi sa jezikom, to ograničava vašu sposobnost da izađete i da pokrećete događnja u društvu. Vaš društveni život se tako značajno menja. Ili, ako imate problem sa prostorom, teško je kretati se izvan kuće, van sopstvene zone udobnosti. Ako imate problema sa rasuđivanjem, veoma rano gubite sposobnost preduzimanja novih projekata.“

Dakle, te stvari počinju da utiču na svakodnevno funkcionisanje mnogo ranije od problema sa pamćenjem. Probleme sa pamćenjem ljudi verovatno mogu duže nadoknađivati.

Kler Sekston iz američkog Udruženja za Alchajmerovu bolest slaže se sa Pilajem.

„Ako su jezičke sposobnosti i izvršno funkcionisanje donekle očuvani, to može ograničiti stopu pada ukupne spoznaje i funkcionisanja.“

Ispitivanje lekova za Alchajmerovu bolest i druge vrste demencija

Buduća ispitivanja lekova za Alchajmerovu bolest bi mogla da izbegnu potencijalno izoblličavanje. To bi se postiglo tako što bi rani simptomi kod ljudi bili zabeleženi, te bi se izdvojili oni ljudi kod kojih se očekuje brži pad, objašnjava Pilai.

„U kliničkim ispitivanjima, svi sa Alchajmerovom bolešću su grupisani zajedno. Moguće je da dođe do iskrivljenja rezultata ako kod jedne grupe lekova u ispitivanju ima više ljudi sa problemima pamćenja nego u grupi ljudi koja je primala placebo. To bi moglo da utiče na rezultate.“

Naučnici kažu da je razlika u brzini opadanja dovoljno velika. Ona je mogla da utiče na klinička ispitivanja koja su dovela do odobrenja lekova za Alchajmerovu bolest Aduhelm (adukanumab) i Leqembi (lekanemab).

„Buduća klinička ispitivanja će možda morati da budu pažljivija kako bi se osiguralo da ljudi sa problemima sa pamćenjem ili nevezana za pamćenje budu podjednako zastupljeni u grupi kojoj se administrira lek i u grupi kojoj se daje placebo, kako ne ni bilo grešaka u pogledu merenja efikasnosti“, kaže Pilai.

Sumnja da bi se ovi simptomi mogli koristiti za određivanje toga ko bi mogao imati koristi od novih lekova za Alchajmerovu bolest.

„Ako buduća istraživanja pokažu da je sama bolest veoma različita kod onih sa problememima sa pamćenjem u odnosu na one koji pate od drugih vrsta promena, onda bi to u budućnosti moglo uticati na terapije. Ali još nismo dotle došli.“

Meri Sano kaže da bi simptomi mogli da ukažu lekarima šta bi mogli da očekuju od leka kod određenih pacijenata.

„Ako ste znali da je prvi simptom neke osobe bio jedan od ovih drugih, te biste mogli očekivati da će se stanje brže pogoršati, onda bi od lečenja mogli očekivati da i dalje ima efekta, ali možda neće biti tako efikasno kao što bi bilo da ta osoba nema te dodatne simptome“, kaže Sano.

Izvor: NewsMax
Istraživanje: Alzheimer’s & Dementia