Dužina života nakon moždanog udara

Prema novoobjavljenom istraživanju, dužina života nakon preživljenog moždanog udara, kod skoro dve trećine ljudi, nije veća od deset godina. Kod većine postoji i velika opasnost od recidiva.

Za ovo istraživanje, naučnici su analizirali podatke dobijene od više od 300.000 pacijenata primljenih u bolnicu nakon iznenadnog moždanog udara. Podaci su prikupljani od 2008. do 2017. godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Naučnici su analizirali i koliko je godina života izgubljeno zbog moždanog udara. To je rađeno upoređivanjem očekivanog životnog veka sa dužinom ostvarenog životnog veka.

Samo 36,4 odsto pacijenata preživelo je više od 10 godina. Drugi moždani udar je doživelo 26,8 odsto pacijenata.

„Otkrili smo da je moždani udar skratio očekivani životni vek pacijenata u proseku za pet i po godina u poređenju sa opštom populacijom“, kaže Jang Peng, epidemiolog sa Univerziteta Kvinsland. „Gledano proporcionalno, to znači da je moždani udar skratio životni vek osobe za jednu trećinu.“

Kada se porede pacijenti sa hemoragijskim i pacijenti sa ishemijskim moždanim udarom, veći je rizik od preuranjene smrti kod onih sa hemoragijskim udarom. Veći rizik Kod njih je, takođe, od drugog moždanog udara i od smanjenog životnog veka.

Akutni moždani udar – ishemijski ili hemoragijski

Akutni moždani udar se još naziva šlog, infarkt mozga, insult, moždana kap. Može biti ishemijski ili hemoragijski. Ishemijski moždani udar nastaje usled zapušenja krvnog suda. Hemoragijski moždani udar nastaje usled prskanja krvnog suda i izlivanja krvi u mozak ili oko mozga.

Akutni moždani udar je drugi uzrok smrti kada se posmatra ceo svet. U razvijenim zemljama, posle srčanih oboljenja i kancera, on je treći uzrok smrti.

Faktori rizika su:

  • visok krvni pritisak
  • povišeni nivoi holesterola
  • dijabetes
  • pušenje
  • gojaznost
  • fizička neaktivnost

Dugoročne posledice moždanog udara

Zaključci istraživanja koje je objavljeno 14. aprila 2022. godine u časopisu „Stroke“ potvrđuju da treba pospešiti napore da se poboljša lečenje akutnog moždanog udara.

„Potrebne su nam zdravstvene mreže za moždani udar kako bismo brzo identifikovali pacijente koji su ga imali. One bi pacijentima omogućile pristup važnom lečenju kod koga je vreme važno – trombolizi, kao i lekovima za uništavanje ugrušaka i endovaskularnom tretmanu – specijalizovanoj proceduri za uklanjanje krvnih ugrušaka u sudovima koji vode ka mozgu“, objašnjava Ketrin Kolburn, koautorka istraživanja.

„Takođe su nam potrebne i specijalizovane jedinice za moždani udar kako bismo pružili multidisciplinarnu negu ovim pacijentima. Poznato je da ovakav pristup smanjuje smrtnost i invaliditet nakon moždanog udara.“

Jang Peng napominje da bi se trebalo usredsrediti na promene načina života i faktora rizika kao na sekundarnu prevenciju, imajući u vidu procenat pacijenata koji će imati drugi moždani udar.

„Veoma mali broj populacionih istraživanja se bavilo dugoročnim ishodima moždanog udara. Ovi podaci su od ključnog značaja za pacijente kako bi razumeli smoju prognozu, kao i za zdravstvene radnike kako bi kako bi poboljšali negu i preventivne mere“, zaključio je Peng.

Izvor: University of Queensland
Istraživanje:
Stroke
Fotografija
: Milad Fakurian sa Unsplash