Srpski penzioneri – sezonski radnici u inostranstvu

Srpski penzioneri se sve češće odlučuju da se zaposle kao sezonski radnici u inostranstvu. Kako od 2019. godine imaju pravo na ovaj vid dodatne zarade, iako oslabljeno zbog pandemije, interesovanje za pečalbu ne prestaje.

Određeni broj srpskih penzionera se, uprkos pandemiji koronavirusa, sprema da i ovog leta zasuče rukave i krene u berbu sezonskog voća. Oni odlaze u najamnike ne samo po voćnjacima Srbije već i Nemačke i Holandije.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Penzioneri od leta 2019. godine imaju pravo na ovaj vid dodatne zarade. Penzije im, zbog ove vrste dodatnog rada, neće biti umanjene ili obustavljene.

„Ne samo da možemo, nego i moramo još da radimo. Supruga i ja smo već dosta savladali holandski i nemački. Idemo u južni Limburg u Holandiji da beremo borovnice i kupine kao honorarci. Plaća se po satu 12 evra, a nas je dvoje, pa nam je računica da za 200 sati mesečno zaradimo 4.800 evra bruto, odnosno oko 3.800 neto, nakon poreza. Smeštaj i prevoz su uključeni u satnicu. Već smo se i preko Skajpa čuli sa holandskim menadžerom“ – kaže penzioner D. D. (61).

Objasnio je novinarima „Srbija danas“ da pošto se radi do kraja septembra, on i supruga planiraju da donesu kući na jesen oko 20.000 evra.

„Na ovo smo se odlučili jer hoćemo da pomognemo sinu da kupi stan“, objašnjava D. D.

Holandiji i Nemačkoj su potrebni sezonski radnici. U ovim državama su spremni da plate mnogo višu cenu rada u odnosu na ranije da im ne bi propao rod.

Važna zaštita od eksplotacije

Važno je, upozoravaju stručnjaci za zaštitu prava radnika, da se penzioneri dobro raspitaju o svemu pre nego što krenu na rad u inostranstvo. Treba da provere gde idu, kao i uslove u kojima će provesti narednih nekoliko meseci.

Svi koji se odluče na rad van granica pre svega moraju da provere da li su im „čisti“ papiri, kaže Hristina Piskulidis organizacije Astra. Ova nevladina organizacija se bavi i zaštitom od eksploatacije radnika. Piskulidisova ističe da turistička viza nije dovoljna. Dodaje da stariji, međutim, rade uglavnom na crno.

„Starosni penzioneri teško da mogu dobiti radne dozvole. To su uglavnom angažmani na po tri meseca, koliko traje turistička viza. S obzirom na to da su tu radni odnosi neregulisani, oni nisu zaštićeni zakonom, pa su i mogućnosti manipulacije i radne eksploatacije otvorene. Starije žene uglavnom rade poslove nege i čuvanja starijih ljudi u inostranstvu, dok su za muškarce rezervisani poslovi na građevini ili su angažovani kao vozači“, kaže Piskulidisova.

Od početka 2020. godine, u Astri beleže manji broj poziva koji se odnose na sezonske poslove u inostranstvu. To važi i za starije sugrađane.

„Ukoliko se otvore granice, interesovanje će sigurno biti veće. Među osobama koje se raspituju o poslovnim angažmanima, uvek ima i starijih“, kažu iz Tima za podršku žrtvama.

Izvor: Srbija danas
Fotografija: Rawpixel

Mogli bi vas zanimati i tekstovi: