Depresija tokom poslednje godine života

Kod mnogih ljudi, depresija tokom poslednje godine života je sve izrazitija kako se smrt bliži. Ovome su posebno podložni žene, mlađe osobe i siromašni.

Depresija utiče na kvalitet života u svim fazama života. Znamo, međutim, malo o činiocima koji su povezani da depresijom tokom poslednje godine života.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ono što se, međutim, zna jeste da pacijenti sa depresijom imaju manju verovatnoću preživljavanja u odnosu na pacijente koji nisu depresivni. Zato je važno depresiju posmatrati kao ključni problem koji treba otkriti i tretirati tokom lečenja ozbiljnih bolesti.

U istraživanju objavljenom u novembru 2019. godine u Journal of the American Geriatrics Society, navodi se da je 59,3 odsto osoba patilo od depresije mesec dana uoči smrti.

Eliza Kozlov sa Ratgers univerziteta u SAD i njene kolege analizirale su intervjue sa 3.274 osobe koje su umrle nakon godinu dana.

Naučnici su pitali učesnike istraživanja da li su u nedelji koja je prethodila razgovoru doživeli:

  • depresiju
  • tugu
  • nemiran san
  • nezadovoljstvo
  • osećaj da je za sve potrebno mnogo truda
  • nedostatak motivacije
  • usamljenost.

Osobe koje su prijavile bar tri od ovih sedam simptoma, mogu se smatrati depresivnim.

Od svih osoba koje su učestvovale u velikoj američkoj studiji Health and Retirement (Zdravlje i penzija), a čije su podatke naučnici koristili za ovo istraživanje, oko 23 odsto je pokazivalo bar tri od ovih simptoma. Dakle, ovde su obuhvaćene i osobe koje nisu umrle u roku od godinu dana.

Međutim, kod onih koji su umrli nakon godinu dana, primećeno je da se depresija pogoršava. Uočeno je da je nivo depresije bio stabilan u periodu 12 do četiri meseca pred smrt, da bi u periodu četiri do mesec dana pred smrt on sve više rastao.

Razlika u stepenu depresije, primetna među različitim grupama,
nestaje mesec dana pred smrt

Godinu dana pred smrt, žene su pokazivale veći stepen depresije. U proseku, žene su prijavljivale tri simptoma depresije, a muškarci dva. Mesec dana pred smrt, i žene i muškarci su imali tri ili više simptoma. Više nije bilo značajne razlike među polovima.

Razlike u stepenu depresije su se pokazale i kada su ljudi upoređeni po životnom dobu i prihodima. Ove razlike su takođe izrazitije godinu dana pred smrt i postaju sve manje kako se smrt približava.

Međutim, mladi, kao i siromašni ispitanici, neprekidno su pokazivali najviši stepen depresije.

Kod osoba sa karcinomom zabeležena je eskalacija stope simptoma depresije na samom kraju života. Kod osoba sa plućnim bolestima i onih koji su imali teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, zabeležen je neprekidno visok nivo depresije tokom cele godine pre smrti.

„Važno je lečiti psihološke simptome tokom celog života. Ovo je, međutim, posebno važno u kontekstu ozbiljne ili hronične bolesti. Lečenjem ovih simptoma se smanjuje patnja i anksioznost i pomaže ljudima da iskuse ‘dobru smrt'“, naglašava Kozlov.

„Potrebno je da se sprovedu dodatna istraživanja i razviju politike kako bi se rešio problem manjka profesionalaca koji pružaju stručnu psihološku pomoć u gerijatriji i na kraju života. Postoji i problem ograničenosti strukture nadoknađivanja za psihološku negu. Takođe, treba popuniti nedostatke u adaptaciji i širenju nefarmakoloških zdravstvenih intervencija za odrasle osobe sa ograničenim životnim vekom.“

Fotografija: Pxhere

U vezi sa depresijom, mogli bi vas zanimati tekstovi:

Pretražite i druge tekstove sa oznakom #depresija

Preporučujemo i tekstove:

Podsećamo i da u Beogradu postoji organizacija koja se bavi palijativnom negom onoloških pacijenata – BELhospice