Rade iako su stekli uslov za penziju

U Srbiji je danas nemali broj onih koji rade i nakon što su stekli uslov za penziju. Razlog – plata je veća od penzije.

Mada su stekli uslov za penziju, mnogo je u današnje vreme građana koji se ne odlučuju da podnesu zahtev za penziju. Razlog je taj što od penzije koju mogu da očekuju, teško da mogu da prežive.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

U Srbiji u kojoj ima blizu 1.700.000 penzionera, prosečna penzija iznosi 29.391 dinara. I sa ovim iznosom se teško preživljava, a više od polovine korisnika penzije prima manje od ovog iznosa. Njih 300.000 prima manje od 15.000 dinara mesečno.

Penzija se računa na osnovu zarade, odnosno visine uplaćenih doprinosa za sve godine rada. Nažalost, mnogi zaposleni su bar po nekoliko godina proveli u preduzećima koja su ili loše poslovala ili jednostavno nisu uplaćivala doprinose. Zbog neuplaćenih doprinosa, iznosi na njihovom čeku su manji nego da su sve obaveze prema državi redovno plaćane.

„Društvena preduzeća su bila, država je bila garant društvenih preduzeća, a niko nije uplatio doprinose. Pa nije kriv penzioner koji treba da ide u penziju zbog tih neuplaćenih doprinosa. Takvih je na hiljade u svakom gradu. Konkretno u Pančevu to je bila ‘Utva’, ‘Staklara’, ‘Tesla’, ‘Trudbenik’… Ima i ovde po Beogradu ‘Pamučni kombinat’ i tako dalje“, kaže za RTS predsednik Sindikata penzionera Srbije Nezavisnost Miloš Grabundžija,.

Andreja Savić, predsednik Saveza penzionera Srbije napominje da u Srbiji, u okviru ukupne populacije penzionera postoji mnogo socijalnih slučajeva.

„Tu leži odgovor zašto je od 1,69 miliona penzionera oko milion penzionera ispod prosečne penzije. Država mora da osmisli i da krene u suštinsku dubinsku reformu i socijalne zaštite najugroženije populacije u Srbiji“, smatra Savić.

„Dobre ekonomske posledice“

Ekonomski stručnjaci pozdravljaju ovaj trend. Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta kaže da je dobro što se građani odlučuju da se kasnije penzionišu. Podseća da ljudi i u Srbiji i u čitavoj Evropi žive duže.

„Tokom godina i decenija povećava se životna dob. To je dobro, ali da bi ekonomski sistem i penzioni sistem bili održivi, mora da, kako duže živimo, duže i da radimo. Zato smo imali povećanja starosne dobi i to je sada dostiglo evropski standard i nema potrebe za dodatnim povećanjem, a građani koji odluče da duže rade, to je njihova svesna odluka i to ima dobre ekonomske posledice“, objašnjava.

Repeubličkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje je, tokom 2020. godine, podneto 137.300 zahteva za ostvarivanje prava na starosnu penziju. U Fondu PIO kažu da je to sličan broj prijava kao i prethodnih godina. Razlika je u tome što nema gužvi jer je uvedeno i elektronsko prijavljivanje.

Izvor: RTS
FotografijaHasselblad