Prosečan srpski gastarbajter u Nemačkoj

Prosečan srpski gastarbajter u Nemačkoj – koliko zarađuje, na šta (mora) da troši, zašto je otišao i da li bi se vratio?

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Prosečan srpski gastarbajter u Nemačkoj često spominje penziju, ali se u Srbiju ne bi vratio sve dok može da radi i zarađuje. Dnevni list Blic je napravio pregled toga koliko naši sunarodnici koji žive i rade u Nemačkoj zarađuju, gde rade i gde žive. Budući da je sve više poziva, čak i nekih srpskih institucija, u kojima se reklamira zaposlenje u Nemačkoj, smatramo da je dobro imati ovakav pregled. Bez obzira da li želite da odete „trbuhom za kruhom“ ili ste od onih koji već osećaju nedostatak ljudi na tržištu rada Srbije, važno je imati što više informacija.

Nemačka je najjača evropska ekonomija. Ova zemlja je osetila i oseća još uvek posledice energetske krize, ali ona i vapi za radnom snagom. (V: Nemačka ponovo traži radnike sa Balkana i Nemačka: Radnici sa Zapadnog Balkana do 2023.)

U Nemačkoj trenutno živi i radi najmanje 400.000 Srba. To su najčešće mladi ljudi do 45 godina. Ima, međutim, i onih starijih koji čekaju penziju. Sticanje uslova za odlazak u penziju njihov je, najčešće lični uslov da se vrate u Srbiju.

Razlozi odlaska su, kažu oni koji su otišli u Nemačku, realni. Mnogo je veća zarada za isti rad nego u Srbiji. Manje je stresa, jurnjave, straha za egzistenciju i pitanja kako porodici obezbediti bar osnovna sredstva za život. Žvot je, tvrde, lagodniji u Nemačkoj.

Gde rade i koliko zarađuju naši ljudi u Nemačkoj

Ništa neuobičajeno za uređenu državu kakva je Nemačka – što su bolje kvalifikacije i znanje nemačkog jezika, to je lakše da se nađe zaposlenje. Ipak, većina radnika iz Srbije u Nemačkoj radi one poslove za koje se traži samo diploma srednje škole i površno znanje jezika. Ovi poslovi su i manje plaćeni. S godinama mnogi od njih i nauče jezik. Starijima je teže, ali deci koja se školuju nemački vremenom postaje kao maternji.

Srbi u Nemačkoj, prema pisanju Blica, najčešće rade u manjim firmama u oblasti ugostiteljstva i proizvodnji, ali i u zdravstvu, metalnoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi, uslugama čišćenja, obezbeđenja… Za većinu ovih poslova nije potrebno dobro znanje jezika, mada je poželjno, dok je u zdravstvu obavezno.

Muškarci najčešće zarađuju na građevini i srodnim delatnostima, gde u proseku zarađuju i do 2.500 evra mesečno. Zidar zarađuje 3.214 evra, moler 2.975 evra, a kovač može zaraditi 3.053 evra mesečno. Varioc se plaća oko 2.819 evra, a keramičar oko 3.000 evra. Vozač viljuškara, na primer, ima prosečnu platu 2.679 evra, a putar 3.463 evra. Ovo su to prosečne plate po zvaničnoj statistici.

Veliki broj Srba je u Nemačkoj radi i u ugositeljstvu bilo kako kuvari ili posluga. Ovde su plate plate nešto manje i kreću se prosečno oko 1.800 evra.

Zanimljivo je da mnogi Srbi u Nemačkoj često rade i dodatni, takozvani „mini posao“. Na takvim poslovima najčešće rade po oko dva sata i oni im mogu doneti oko, u proseku, 1.000 evra mesečno.

Tradicionalno su najtraženiji radnici u zdravstvu, medicinske sestre i lekari. Tako je i najveći broj radnika koji je otišao sa područja Balkana, upravo iz ovog sektora. Fizioterapeut ima prosečnu platu 2.588 evra, bolničar 3.511 evra, medicinska sestra 3.645 evra, zubni tehničar 2.590 evra. Medicinsko-tehnički laboratorijski asistent 3.497 evra, a doktori prosečno 6.337 evra.

Naši ljudi se zapošljavaju u struci i sa diplomama različitih fakulteta. Navodi se da inženjer mašinstva zarađuje oko 6.173 evra, inženjer elektrotehnike 6.300 evra, a arhitekta 4.122 evra. Programerima su vrlo visoke plate, što je trend širom sveta.

Kako i gde žive naši gastarbajteri u Nemačkoj

Na pitanje zašto i šta im je to tamo toliko bolje, naši ljudi u Nemačkoj kažu, prenosi Blic, da je sve „lakše, sporije, uređenije i sa mnogo manje stresa i razmišljanja o tome kako sutra“.

„Sve je nekako lakše, mirnije. U mnogim firmama možeš da odabereš hoćeš li raditi šest ili osam sati ili prekovremeno. Tako supružnici sa decom najčešće odlučuju da žena radi skaraćeno, a muž osam sati dnevno. Prednost je i što nam je svima škola i posao praktično nadomak kuće i što ne gubimo ni vreme ni strpljenje u prevozu i gužvi… Zna se da ćeš dobiti platu na vreme i da ćeš imati dovoljno novca da pokriješ sve troškove bez ustezanja i kalkulisanja čega treba da se odrekneš“, kaže za Blic Mirko. Mirko četiri godine živi u Ahenu sa suprugom i dvoje dece.

Svi Srbi koji rade najčešće su i kreditno sposobni, pa gotovo svi uzimaju i dobre automobile na kredit. Za nekretnine se ipak malo odlučuju jer su u pitanju dugoročni zajmovi od 20 i više godina.

U Nemačkoj malo Srba ima sopstveni stan. Svi iznajmljuju prostor gde žive. U Nemačkoj, međutim, postoje i pravila. Četvoročlana porodica, na primer, ne može da iznajmi stan od 30 kvadrata. Kirija, pak, nije zanemarljiv trošak. Ona, u proseku iznosi oko 1.000 evra.

Izvor: Blic