Početna Magazin Godine Ekonomija Promene u mozgu mogu starije osobe učiniti podložnim prevarama

Promene u mozgu mogu starije osobe učiniti podložnim prevarama

Promene u mozgu mogu starije osobe učiniti podložnim prevarama

Starije osobe su neretko žrtve finansijskih prevara ili izrabljivanja od strane njihovih najbližih. Naučnici su zaključili da se mozak prevarenih starijih osoba razlikuje od mozga onih koji su prevaru otkrili ili sprečili izrabljivanje.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija iz teksta „Očerupaj starca

Starije osobe koje su prevarili prijatelji, rođaci ili nepoznate osobe ponašaju se isto kao njihovi vršnjaci koji su izbegli prevare. Te osobe su u stanju da vode računa o svojim finansijama. One mogu da zapamte i da procene određeni podatak. Njihova psiha je normalna i dobro znaju aritmetiku.

Ali njihov mozak se razlikuje.

Po prvi put, naučnici su pronašli biološke osnove finansijske eksploatacije starijih. U novom istraživanju, starije osobe koje su eksploatisane imale su izraženiju atrofiju i slabiju povezanost u dve ključne oblasti mozga. Jedna oblast mozga signalizira osobi kada se nešto značajno dešava oko nje, a druga joj govori kako da tumači društvene signale, kao što su namere drugih ljudi. Zajedno, ove dve promene u mozgu vezane za starenje mogu da učine starije osobe podložnijim finansijskoj eksploataciji – naročito kada se uzme u obzir da su članovi porodice najčešći počinioci finansijskog izrabljivanja.

„Nije njihova krivica što su zloupotrebljeni. Nije reč o tome da su doneli lošu odluku“, kaže vodeći naučnik istraživanja Nejtan Spreng, docent na katedri za Ljudski razvoj Kornel univerziteta.

„Postoje biološki razlozi zašto se dešavaju ove zloupotrebe i mi pokušavamo da ih shvatimo. Starijim osobama je teže da se snađu u ovim teškim društvenim situacijama. Moramo da počnemo da ovo tretiramo kao zdravstveni, a ne društveni problem.“

Prethodnim istraživanjima je utvrđeno da su članovi porodice najčešći finansijski izrabljivači. U ovom novom istraživanju, objavljenom u časopisu Journals of Gerontology, čovek je nastavio da krade od svoje bake čak i nakon što mu se ona suprotstavila. Ćerka je podigla 2.000 američkih dolara se računa učesika istraživanja bez dozvole. U drugom slučaju, sinovljeva devojka je pozajmila 4.000 dolara i nikad ih nije vratila.

Skoro jedna od 20 starijih osoba može da očekuje da će biti finansijski eksploatisana nakon 60. godine života, sa stopom incidencije* koja je veća nego kod mnogih bolesti povezanih sa starenjem kao što su kardiovaskularne bolesti, rak i artiritis.

Međutim, ova oblast nije dovoljno proučena jer mnogi stariji ljudi nisu svesni ili ne žele da prijave izrabljivanje, stid ih je da otkriju da su bili prevareni ili žele da zaštite svoju privatnost.

Za potrebe istraživanja, naučnici su testirali 26 starije osobe od kojih su polovinu opljačkali ili članovi porodice ili komšije ili su, pak, bile žrtve onlajn ili prevare putem telefona. Druga polovina je bila u opasnosti da postane žrtva finansijske prevare, ali ju je prepoznala i izbegla. Naučnici su uradili opsežne testove ponašanja u obe grupe da bi videli da li su se one ponašale drugačije.

Koristeći 45 vrsta procena, izmerili su pamćenje učesnika istraživanja, njihovu sposobnost da obrate pažnju na informaciju i da je procene, kontrolu inhibitora, aspekte ličnosti i finansijsko rezonovanje. Jedina razlika u ponašanju između dve grupe bila je veća bes i rezigniranost kod osoba koje su bile iskorišćene.

Ali su se značajnije razlike pokazale na snimcima mozga. Starije osobe koje su bile iskorišćene imaju atrofiju u prednjoj insuli (ostrvu) mozga i manje veza između nje ka široj neuromreži mozga. Prednje ostrvo šalje znake kada se nešto značajno dešava u našem okruženju. Uopšteno, ovo područje ne reaguje podjednako brzo kod starijih kao kod mlađih, pogotovo u lošim situacijama, kaže Spreng.

„Ako se starije osobe, na primer, kockaju, pri pomisli da bi nešto mogle da dobiju osećaju isto uzbuđenje kao i mlađe osobe, ali nemaju isti osećaj straha ili razočarenja kada su u pitanju gubici. Dakle, nisu toliko osetljive na gubitak novca“, objašnjava Spreng.

Ova oblast mozga je pokazivala posebno izraženu atrofiju kod izrabljivane grupe ispitanika, što sugeriše da im mozak nije signalizirao da su suočeni sa rizičnom situacijom.

Iskorišćavani stariji ljudi takođe su imali atrofiju i manje neuronskih veza u medijalnom prefrontalnom korteksu, oblasti mozga koja nam pomaže da procenjujemo društvene situacije, kao i misli i namere drugih.

Naučnici su se iznenadili da su međusobne veze između prednje insule i medijalnog prefrontalnog korteksa – jače. Ovaj podatak sugeriše da slaba osetljivost na finansijski rizik u kombinaciji sa smanjenom sposobnošću otkrivanja nepozdanosti, mogu starije osobe izložiti prevarama.

Spreng kaže da su potrebna dodatna i veća istraživanja kako bi se potvrdio neuralni mehanizam, ali ovo istraživanje bi moglo biti prvi korak ka identifikaciji načina predviđanja ko bi mogao biti podložan finansijskoj eksploataciji. Smatra i da je pravo vreme za to jer trenutna generacija starijih na Zapadu je najbogatija generacija ikad.

„Postoje ogromne svote novca koje su zaključane u sredstvima naših starijih. I ljudi su stalno u potrazi za njima.“

U Srbiji je sasvim drugačija situacija što se tiče „bogatstva“ starije generacije, ali je kod nas, sa druge strane, mnogo više uvreženo mišljenje da starije osobe i ne treba da imaju neke lične prohteve već da svoj novac daju porodici. A da ne spominjemo i to što je i vlast nametnula isto mišljenje – da starije osobe treba da se odreknu dela svoje imovine u korist, kako kažu, društva. Dakle, i kod nas bi bilo dobro obratiti pažnju na ovo istraživanje i na ona koja će ga pratiti. Razumevanje je prvi korak ka zaštiti.

Preporučujemo i tekstove:


* Incidencija – Broj novoobolelih u određenom vremenskom periodu u stanovništvu izloženom riziku od nastanka bolesti