Naš doživljaj starenja utiče na dužinu našeg života

Doživljaj starenja koji neka osoba ima utiče na dugovečnost te osobe. O ovome je Penzin već pisao. Dokaza je sve više, a sada je objavljena i knjiga vodeće svetske naučnice koja se bavila ovim pitanjem u kojoj se daju i jednostavni predlozi kako da promenimo svoju negativnu percepciju starosti?

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Kada zamišljate stariju osobu, kakva slika vam se javlja? Vidite li nekoga ko ide povijen nad štapom? Da li starije osobe zamišljate kako sede u invalidskim kolicima u domu za stare? Ili zamišljate osobu koja učestvuje u atletskim trkama?

Prilično velik broj istraživanja pokazuje da naš doživljaj starenja – naše shvatanje i ideje o tome šta znači stariti – može uticati na naše zdravstveno stanje i blagostanje tokom starosti.

Pozitivan doživljaj starenja kao faktor dugovečnosti

U jednom od najpoznatijih istraživanja na ovu temu, profesorka javnog zdravlja sa Univerziteta Jejl Beka Livaj pratila je, više od dve decenije, 660 ljudi starijih od 50 godina koji žive u malom gradu u Ohaju. Tokom godina, učesnici istraživanja su odgovarali na izjave o starenju. Na primer: „Stvari se pogoršavaju kako starim“, ili „Srećan sam kako kada sam bio mlađi“. Odgovarali su na pitanja o svom funkcionalnom zdravstvenom stanju. Na primer, da li mogu da se penju stepenicama, hodaju osam kilometara ili obavljaju kućne poslove.

Učesnici koji su imali pozitivne samopercepcije u vezi sa starenjem živeli su u proseku 7,5 godina duže od onih sa negativnim samopercepcijama. Ovaj prosek je ostao isti čak i kada su naučnici izdvojili druge varijable kao što su starost, pol, socioekonomski status i funkcionalno zdravlje. Pored toga, ljudi sa pozitivnim percepcijama održavali su bolje funkcionalno zdravlje u starijim godinama.

Istraživanja koja povezuju doživljaj starenja i različite oblasti zdravlja

Od tada, prof. Livaj je bila autorka i saradnica na istraživanjima koja su pokazala kako naše viđenje starenja imaju širok uticaj na naše zdravlje i dugovečnost. Sistematski pregled istraživanja koji je objavljen 2020. godine, a koji je obuhvatio više od 600 istraživanja, otkrio je da ejdžizam, to jest stereotipi i predrasude koje imamo o starenju, dovodi do znatno lošijeg zdravstvenog stanja. To se pokazalo u 95,5 odsto istraživanja na ovu temu koja su sprovedena u ukupno 45 zemalja (uključujući i Srbiju) i u vezi sa 11 različitih oblasti zdravlja.

O ovoj meta-analizi već smo pisali na Penzinu: Ejdžizam može skratiti očekivani životni vek

Detalji su fascinantni. Jedno istraživanje je pokazalo da pozitivna uverenja o starenju smanjuju verovatnoću da će učesnici oboleti od demencije. Ovo je važilo i kada su bili u pitanju učesnici istraživanja koj su imali APOE gen, za koji se smatra da je najjači faktor rizika za demenciju.

Drugo istraživanje je pratilo učesnike tokom pola veka. Otkriveno je da su ljudi sa negativnim stavom o starenju u većem riziku da dožive kardiovaskularni događaj, kao što je srčani udar ili moždani udar.

Jedna studija je otkrila da su negativne percepcije o starenju povezane sa lošijim pamćenjem. Jedna druga, da starije osobe sa pozitivnim stavom o starenju imaju za 44 odsto veće šanse da se oporave od teškog invaliditeta u poređenju sa onima sa negativnim stavom. Ljudi sa pozitivnim stavom o starenju imaju bolje rezultate na testiranju sluha i manje je verovatno da će razviti mentalne probleme.

Promena negativne percepcije starosti

Dokazi su jasni. Naši stavovi o starenju su važni za naše zdravlje. Ali šta mi možemo da uradimo u vezi sa tim? Prof. Beka Livaj je objavila knjigu „Breaking The Age Code“ (Razbijanje koda starosti). U ovoj knjizi je dala i neke predloge o tome kako možemo da promenimo naše doživljaj starosti.

Ona predlaže da obratimo pažnju na stereotipe sa kojima se susrećemo u televizijskom programu, filmovima, vestima ili na koje lično nailazimo. Važno je da ih identifikujemo kao takve, kao stereotipe, u našem umu. Kada primetimo da neko daje ejdžističku primedbu, trebalo bi da probamo da osporimo taj stereotip ako možemo.

V: 80% starijih doživljava ejdžizam

Moglo bi, takođe, pomoći ako održavamo veze sa starijim osobama koje poštujemo i kojima se divimo. Možemo se družiti sa kolegama ili komšijama različite starosne dobi, na primer.

Fotografija: Jake Thacker sa Unsplash 

Tekstovi koji bi vas mogli zanimati: