Ejdžizam* može skratiti životni vek, zaključak je analize istraživanja koja su sprovedena u 45 zemalja sveta, uključujući i Srbiju. Bilo da su u pitanju predrasude o starosti koje usvaja sama osoba ili zdravstveni radnici, ejdžizam je izuzetno štetan.
Ejdžizam može naštetiti zdravlju starijih ljudi, pokazuje pregled istraživanja sprovedenih u 45 zemalja sa pet kontinenata. Naučnici svoju analizu zasnivaju na sistemskom pregledu 422 istraživanja sprovedenih širom sveta, u koje je bilo uključeno preko sedam miliona učesnika.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
U čak 96 odsto istraživanja bilo je dokaza o štetnim uticajima ejdžizma na starije osobe.
„Štetni obuhvat ejdžizma koji je naš tim dokumentovao pokazuje da su neophodne inicijative za prevazilaženje ejdžizma“, kaže viša autorka Beka Livaj, profesorka na Školi za javno zdravlje i na odeljenju za psihologiju na Jejl univerzitetu.
Svetska zdravstvena organizacija tražila je od prof. Livaj da vodi tim koji će izvršiti analizu u okviru nedavno pokrenute Globalne kampanje protiv ejdžizma koju je podržalo 194 zemalja.
Istraživanje predstavlja prvi sistematski pregled ejdžizma. Istraživanjem su istovremeno razmatrane predrasude na strukturalnom nivou – kao što je uskraćivanje pristupa zdravstvenoj zaštiti, i na nivou pojedinca – kao što je jačina negativnih stereotipa o starenju koji izazivaju stres a koji su usvojeni putem kulture i koji utiču na zdravlje starije osobe.
Ejdžizam može skratiti očekivani životni vek
Naučnici su pronašli dokaze da je ejdžizam doveo do lošijih ishoda kod velikog broja mentalnih zdravstvenih problema, uključujući depresiju, i u nizu fizičkih zdravstvenih problema, uključujući kraći životni vek.
Deset istraživanja je pokazalo da kada starije osobe usvoje negativne stereotipe o starosti iz svoje kulture, onda one imaju kraći životni vek.
Istraživanja u više zemalja, uključujući Australiju, Nemačku i Kinu, došle su do ovog zaključka o preživljavanju.
Ejdžizam utiče na odluke zdravstvenih radnika
U ovom istraživanju, prof. Livaj i njen tim otkrili su da ejdžizam ima negativan uticaj bilo da su stariji pacijenti bili ili nisu bili na lečenju. A, ako su bili na lečenju, ejdžizam je negativno uticao na trajanje, učestalost i adekvatnost lečenja.
Naučnici su pronašli dokaze o uskraćivanju pristupa lečenju u 85 odsto od svih relevantnih istraživanja. U 92 odsto međunarodnih istraživanja koja su se ticala studenata i profesionalaca u zdravstvu, postojale su indicije ejdžizma u medicinskim odlukama. Ovaj trend se vremenom povećavao, kažu naučnici.
Ovaj sistematski pregled takođe je utvrdio da ejdžizam utiče na starije ljude bez obzira na njihovu starost, pol i rasnu ili etničku pripadnost.
„Naše istraživanje naglašava važnost prepoznavanja uticaja ejdžizma na zdravlje“, kaže prvi autor istraživanja Ešijen Čang sa odeljenja za društvene i bihejvioralne nauke na Školi za javno zdravlje Jejl univerziteta.
„Politike za poboljšanje zdravlja starijih osoba moraju uzeti u obzir ejdžizam.“
Izvori: Yale University, PLOS One (istraživanje)
Fotografija: Pxhere
Ako ne znate šta je ejdžizam, preporučujemo tekstove:
- Teorijske osnove ejdžizma (predrasude o starima) – 1
- Teorijske osnove ejdžizma (predrasude o starima) – 2
- Gerontofobija i geraskofobija – ejdžizam i strah