Zdravlje mozga – hrana koju treba izbegavati

Hrana koju treba izbegavati kada je u pitanju zdravlje mozga. Jednostavan pregled pet grupa namirnica koje bi trebalo da izbegavate, ako već ne možete potpuno da ih izbacite iz upotrebe, kako biste pomogli u očuvanju mentalnog zdravlja.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Bez obzira na to koliko imate godina, nikada nije kasno da počnete da se hranite tako da sebi obezbedite najbolju moguću šansu da smanjite rizik od demencije, kao i da budete svakodnevno fokusirani. Dr Uma Naidu (Uma Naidoo), specijalista sa Medicinskog fakulteta na Harvardu, direktorka Odeljenja za nutricionističku psihijatriju u Opštoj bolnici u Masačusetsu i autorka knjige „This Is Your Brain on Food“ (Ovo je vaš mozak na hrani) piše o ovome u članku za CNBC.

Dr Naidu proučava kako bakterije u crevima mogu pokrenuti metaboličke procese i zapaljenja mozga koje utiču na pamćenje. Objavljena istraživanja pokazuju da bi se rizik od demencije mogao smanjiti izbegavanjem hrane koja može da ugrozi naše crevne bakterije i na taj način oslabi pamćenje i koncentraciju, kaže doktorka. Ona se trudi da izbegava ili smanji unos sledećih pet vrsta namirnica kako bi se borila protiv upala i podržala zdravlje mozga.

1) Dodati šećeri

Mozak koristi energiju u obliku glukoze, jedne vrste šećera, kako bi podržao rad ćelija. Međutim, ishrana bogata šećerom može dovesti do viška glukoze u mozgu. Naučna istraživanja su pronašla vezu između viška glukoze u mozgu sa jedne strane i lošeg pamćenja i smanjene plastičnosti hipokampusa, sa druge. Sam hipokampus ima važnu ulogu u procesima pamćenja. (Plastičnost mozga se odnosi na sposobnost prilagođavanja različitih delova mozga izvršavanju različitih zadataka).

Konzumiranje prerađenih namirnica, poput peciva i gaziranih pića, koje su često krcate rafinisanim i dodatim šećerima, često u obliku kukuruznog sirupa sa visokim sadržajem fruktoze, preplavljuje mozak konzumenta sa previše glukoze.

Američko udruženje za srce preporučuje da žene ne unose više od 25 grama šećera dnevno, a muškarci 36 grama. Ne zaboravite da proveravate količinu šećera na deklaracijama namirnica koje kupujete.

2) Pržena hrana

Istraživanje u kome je učestvovalo 18.080 ljudi otkrilo je da je ishrana bogata prženom hranom povezana sa smanjenim mogućnostima učenja i pamćenja. Verovatan razlog tome je taj što pržena hrana izaziva zapaljenja koja mogu oštetiti krvne sudove koji snabdevaju mozak krvlju.

Drugo istraživanje, sprovedeno sa 715 ljudi, pokazalo je da je veća verovatnoća da ljudi koji najviše jedu prženu hranu tokom života dožive depresivna stanja.

Dr Naidu savetuje: „Ako svakodnevno jedete prženu hranu, pređite na sedmičnu konzumaciju. Ako je to nedeljna navika, probajte da prženo jedete samo jednom mesečno.“

3) Ugljeni hidrati sa visokim glikemijskim indeksom

Iako namirnice sa visokim sadržajem ugljenih hidrata, na primer: hleb, testenine i drugi proizvodi od rafinisanog brašna, nemaju slatki ukus, telo ih tretira isto kao i šećer. To znači da one takođe mogu povećati rizik od depresije.

Kvalitet ugljenih hidrata je važan. „Bolji“ ugljeni hidrati su integralne žitarice, hrana bogata vlaknima i ona sa niskim glikemijskim indeksom. Glikemijski indeks je mera koliko brzo se hrana pretvara u glukozu kada se razgradi tokom procesa varenja. Što se hrana brže pretvara u glukozu, veći je njen glikemijski indeks.

Istraživanje sprovedeno 2018. godine sa 15.546 ljudi otkrilo je da su oni koji su konzumirali ugljene hidrate većeg kvaliteta imali za 30 odsto manje izgleda da dožive depresiju u odnosu na one ispitanike koji su konzumirali ugljene hidrate visokog glikemijskog indeksa.

Među namirnice sa visokim glikemijskim indeksom spadaju krompir, beli hleb i beli pirinač. Med, sok od pomorandže i hleb od integralnog brašna spadaju u namirnice sa srednjim glikemijskim indeksom. Namirnice sa niskim glikemijskim indeksom su zeleno povrće, većina voća, sveža šargarepa, pasulj, leblebija i sočivo.

4) Alkohol

Jedno francusko istraživanje je tokom 23 godine pratilo 9.087 ljudi sa ciljem da se otkrije kako je konzumacija alkohola povezana sa demencijom. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su 2018. godine u stručnom časopisu British Medical Journal. Ispitanici koji su se potpuno uzdržavali od alkohola ili oni koji su pili više od 14 alkoholnih pića nedeljno imali su veći rizik od demencije od onih koji su alkohol konzumirali umereno.

Uopšteno uzev, muškarci koji piju više od 14 pića nedeljno ili više od četiri pića u jednom danu najmanje jednom mesečno – smatraju se teškim alkoholičarima. Ovo važi za žene ukoliko piju više od sedam pića nedeljno ili tri pića dnevno bar jednom u toku meseca.

Napomena Penzina:

Nije navedeno objašnjenje za prethodno iznet zaključak istraživanja po kome ispada da je (naglašeno je da je u pitanju srednje doba života) bolje piti umereno nego li se u potpunosti uzdržavati od alkohola. Penzin je, međutim, već pisao o ovom istraživanju. O njemu više možete pročitati u tekstu: Konzumiranje alkohola ne smanjuje rizik od demencije

5) Nitrati

Nitrati koji se koriste kao konzervansi i za poboljšanje boje suhomesnatih proizvoda i narezaka, kao što su slanina, salame i kobasice, mogu biti povezani sa depresijom.

Nedavno objavljeno istraživanje takođe sugeriše da nitrati mogu da modifikuju mikrobiotu na način koji dovodi do pospešivanja rizika od bipolarnog poremećaja.

Dr Naidu savetuje da oni koji ne mogu bez salame i kobasice, potraže one kod kojih se koristi heljdino brašno kao punjenje. „Heljdino brašno sadrži važne antioksidante koji mogu da se suprotstave nekim negativnim efektima ovog mesa na zdravlje.“

Napomena Penzina:

Nismo sigurni za ovo heljdino brašno i dostupnost ovakvih suhomesnatih proizvoda na našem tržištu. Ne znači da ih nema.

Ipak, mišljenja smo da je široka upotreba soje krajem prošlog veka skoro pa dovela do uništavanja nama omiljenih ćevapa. Koliko znamo, nije doprinela poboljšanju zdravlja stanovništva. Verovatno je, za naše uslove, najbolje da suhomesnate proizvode, ako ih konzumirate, kupujete od malih, domaćih, proverenih proizvođača (čitaj: seljaka iz vašeg sela).

Ne jednom se pokazalo da su namirnice proizvedene na tradicionalan način najbolje za zdravlje. U svakom slučaju, umerenost je važna u svemu.

A ako je do zaštite od štetnih uticaja mesa, verujemo da će vam ovaj savet biti draži od saveta dr Naidu, kao i da ćete ga lakše primeniti: Mariniranje mesa u pivu pomaže zaštiti od kancera

Pročitajte i koje namirnice dr Naidu preporučuje za očuvanje zdravlja mozga: Zdravlje mozga – hrana koja se preporučuje

Fotografija: Elevate sa Unsplash

Ako vas ovo zanima, posebno preporučujemo sada već davno objavljen tekst na Penzinu: