Uticaj brige o supružniku na mentalno zdravlje

Uticaj brige o bolesnom supružniku na mentalno zdravlje može biti velik, ali samo ako je žena ta koja se brine o mužu. Tada suprug može patiti od depresije i osećaja da je na teretu ukoliko su odnosi u braku loši.

Situacija u kojoj je jednom supružniku potrebna nega zbog hronične bolesti ili invaliditeta može da dovede do napetosti u braku. Ova napetost je naročito prisutna ako je muškarac taj kome je potrebna tuđa nega.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Istraživanje

Novo istraživanje pokazuje da, u poređenju sa suprugama ili muškarcima kojima nije potrebna tuđa briga, muževi o kojima se brinu osetljiviji su na kritike svoje supruge. Kritika žene koja vodi računa o svom suprugu izaziva kod njega osećaj krivice i depresiju.

Istraživanje je objavljeno u Journal of Social Personal Relationships. Naučnici su analizirali kako negativni odnosi u braku mogu imati veliki uticaj na mentalno zdravlje osobe o kojoj se stara supružnik.

Naučnici su upoređivali podatke tri grupe učesnika: parovi kod kojih nije bila potrebna nega, parovi kod kojih su muževi dobijali negu i parovi kod kojih su žene dobijale negu. Testirali su razlike između polova kod više od 3.500 parova gde bar jedan supružnik ima više od 51 godine.

Istraživanja poput ovog daju nam uvid u pravičnost u odnosima starijih parova u trenutku dok se oni nose sa promenama uloga i odgovornosti, kaže Beri Ingersol Dejton, profesorka socijalnog rada na Univerzitetu Mičigen. Na primer, ako osoba prima više nego što može da pruži, ona može osećati krivicu i stid. Kada se dogodi suprotno – više se daje nego što se prima – negovatelj može osetiti ljutnju i ogorčenost.

Muškarci su depresivniji

U poređenju sa muževima koji nisu dobijali nikakvu negu ili sa onima koji su pružali negu svojim suprugama, muževi koji primaju negu su pokazivali više simptoma depresije. Ovo se možda događa jer negativne reakcije njihovih supruga uzrokuju da muževi osećaju da predstavljaju teret.

Kad su u pitanju muževi koji brinu o suprugama, njihov rad nije imao nikakav uticaj na povezanost između negativnih supružničkih odnosa i simptoma depresije.

„Budući da nega ne spada u tradicionalne uloge muževa, muževi koji neguju svoje supruge često dobijaju priznanje za svoj rad, kao i pohvale od drugih“, kaže vodeća naučnica na istraživanju Minjung Kvak sa Deigu Univerziteta u Južnoj Koreji.

Šta je sa ženama?

Naučnici nisu otkrili značajne razlike među suprugama kada je u pitanju delovanje negativnih odnosa sa muževima na simptome depresije. Dakle, bez obzira da li su one brinule o svojim bračnim partnerima, da li su o njima brinuli ili nije bilo potrebe za negu, negativni odnosi sa muževima su slični, pokazalo je istraživanje.

„Zbog ustaljenih obrazaca gde žene pružaju negu u porodici tokom braka, briga za supruga možda kod njih ne stvara značajnije razlike kada je u pitanju naglašavanje neravnopravnosti u supružničkim vezama, kaže Kvak. Odnosno, žene koje pružaju negu manje su podložne štetnim uticajima negativnih odnosa sa muževima nego supruge koje ne pružaju negu ili žene o kojima se brinu jer su one već iskusile i praktikovale brigu tokom braka.

Izvor: University of Michigan
Istraživanje: Journal of Social and Personal Relationships

Fotografija: Matthias Zomer sa Pexels

Napomena Penzina

U našem društvu mnogo su zastupljeniji slučajevi gde su žene te koje brinu o svojim bračnim partnerima nego što je obrnuto slučaj. Nije da ima manje hronično bolesnih i žena sa invaliditetom već brigu o njima često dele sa očevima deca ili je od očeva potpuno preuzimaju. Neretko, ovaj zadatak preuzima i neka ženska osoba iz šire porodice.

Ne želimo da ovde ulazimo u korene ove društvene pojave (isuviše je složena), već samo želimo da je istaknemo. Ističemo je ne zbog muško – ženskih odnosa, već zbog toga što je, ko god da je bolestan, neophodna mnogo veća pomoć zajednice, odnosno države.

Žene negovateljice podnose ogroman teret celoživotne brige o porodici, a kada na njih padne i briga o bolesnom ili mužu sa invaliditetom, njihovo zdravlje trpi. Posebna je priča što žene koje imaju obavezu da brinu o bolesnom ukućaninu nikako ne mogu da razviju svoje pune profesionalne kapacitete.

Zaključak ovog istraživanja da muževi imaju izražene simptome depresije i da se osećaju kao teret, ukazuje na to da u ovakvoj situaciji oba supružnika trpe posledice. Upravo tradicionalna podela uloga u kojoj se žena doživljava kao negovateljica, a muž kao neko ko opskrbljuje porodicu, može da doprinese da u Srbiji muškarci o kojima se brinu budu izrazito skloni depresiji.

Poseban problem svih porodica sa bolesnim članom jeste materijalne prirode. Lekovi su često preskupi, a kućni prihodi se smanjuju usled toga što bolesna osoba više ne može da radi te ili nema primanja ili su ona značajno smanjena. Negovatelj mora da se odrekne ili mogućnosti da dodatno zaradi ili čak rada uopšte.

Zaključak Penzina

Da li je potrebno da napominjemo da nemaština itekako može doprineti pogoršanju bračnih odnosa? I onda lako primenjujemo nalaze iz ove studije: nemaština – pogoršani odnosi – loše mentalno zdravlje.

Takođe, ovo istraživanje usput daje i jednu pretpostavku o kojoj treba razmisliti. Kada su muževi ti koji brinu o suprugama, ta briga nema skoro nikakav uticaj ni na odnose u braku niti na pogoršanje simptoma depresije kod žena jer muževi dobijaju priznanje za svoj dodatni rad. Sa druge strane žene koje brinu o bolesnim muževima prihvataju taj rad kao logičan sled svojih porodičnih obaveza. Priznanje, tako moćna stvar!

Ne bi li bilo bolje da, kao društvo, pomognemo svim onim osobama koje se staraju u bolesnim članovima porodice? Da priznamo status neformalnog negovatelja? Dokazano je toliko puta, ovakva pomoć se višestruko isplati upravo zajednici kojoj ove porodice pripadaju.

Mogli bi vas zanimati i tekstovi: