Početna Magazin Godine Društvo Najteži bolesnici u Srbiji prepušteni porodicama

Najteži bolesnici u Srbiji prepušteni porodicama

Srbiji nedostaju stacionari za dementne, obolele od raka u poslednjoj fazi bolesti i od drugih teških oboljenja, kakvi postoje u svetu

Za razliku od drugih zemalja, gde se posebna pažnja poklanja ljudima koji se nalaze u teškom zdravstvenom stanju, u Srbiji su oni koji se nalaze u poslednjoj fazi kancera ili koji su zbog neke bolesti postali nepokretni i dementni, na neki način, prepušteni sami sebi ili se nalaze na „teretu” svojih porodica.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Smeštanje ovih ljudi u zdravstvenu ustanovu nije opcija, jer oni tamo mogu da se zadrže samo dok se malo ne oporave, a privatni domovi za stare, gde postoji dobra medicinska nega, koštaju od 500 do 1.200 evra.

Na porodici ostaje da dobro razmotri mogućnosti kućnog budžeta i da unajmi negovateljicu preko agencije ili oglasa, čije angažovanje mesečno staje minimum 350 evra. Ko to ne može da priušti, na raspolaganju su mu službe kućnog lečenja domova zdravlja, ili ekipe zavoda za gerontologiju u gradovima gde ih ima, koje dolaze dnevno da daju terapiju bolesniku.

– Mi smo jedina referentna ustanova u Srbiji u ovoj oblasti, a naše ekipe u Beogradu dnevno obiđu oko 1.500 pacijenata. Zadržavaju se u njihovim domovima maksimalno sat vremena. Ovo je nacija starih i bolesnih i potrebe su velike, a da bismo još više ljudi zbrinuli treba da imamo više lekara i sestara – objašnjava dr Dalibor Paspalj, direktor beogradskog Zavoda za gerontologiju i palijativno zbrinjavanje.

Nije lako ni pacijentu ni porodici, pojašnjava dr Ivana Todorović, iz „Belhospisa”, prve specijalizovane dobrotvorne organizacija u Srbiji koja pruža palijativno zbrinjavanje pacijentima sa malignim bolestima u uznapredovalom stadijumu za koji je prognoza ograničena.

Medicinski timovi ove organizacije godišnje besplatno uspevaju da pomognu oko 600 bolesnika, najviše iz Beograda, Smedereva, Stare Pazove i Pančeva, koje nekoliko puta nedeljno obilaze. Od raka u Srbiji godišnje oboli oko 25.000 ljudi, a umre oko 14.000 građana.

– Ljudi nas zovu i govore šta ih muči, misleći da se to samo njima dešava. Porodica se nosi sa dnevnim problemima i još sa obolelim pacijentom, koji je otpušten iz bolnice i prepušten njima. U svetu postoje stacionarne ustanove, takozvani hospisi, gde se oboleli privremeno smeštaju. Mi već godinama govorimo o tome da je neophodno da se otvori tako nešto – smatra dr Todorović.

Za stare osobe, koje su sve više usamljene, veliki značaj imaju gerontodomaćice koje ih obilaze, pomažu im da održavaju ličnu higijenu i očiste stan, a u saradnji sa medicinskim radnicima neguju ih i odvode kod lekara. Ali tu nastaje novi problem – njih nema svuda…

– Služba gerontodomaćica na području Petrovca ne postoji, a sada je više nego ikada pre potrebna, jer je stanovništvo u ovoj opštini staro. Sve je više onih koji ostaju sami, usamljenih ljudi koji sami prolaze kroz sve faze bolesti, nemoćni da potraže pomoć lekara jer nema ko da ih uputi na to – kaže Ana Tomašević Stupar, socijalni radnik DZ u Petrovcu na Mlavi.

Nove postelje za teško obolele

U Ministarstvu zdravlja napominju da je u sklopu projekta „Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji”, EU finansirala nabavku 54 vozila za domove zdravlja, kao i da je u prvoj fazi finansiranja za palijativno zbrinjavanje opredeljeno 140 postelja u 16 zdravstvenih ustanova (bolnicama u Subotici, Zrenjaninu, Somboru, Smederevskoj Palanci, Ćupriji, Loznici, Zaječaru, Užicu, Vranju i Leskovcu, Specijalnoj bolnici za interne bolesti „Vrnjačka Banja”, KBC „Zemun” i KBC „Zvezdara”, KC „Srbije” i KC „Niš”.

– Do kraja projekta, u drugoj fazi finansiranja planirano je otvaranje još 160 postelja, i to u bolnicama u Kikindi, Pančevu, Vrbasu i Sremskoj Mitrovici, Valjevu, Požarevcu, Boru, Čačku, Kruševcu, Pirotu, Prokuplju i Kosovskoj Mitrovici, KC „Kragujevac” i u četiri kliničko-bolnička centra u Beogradu – ističu u ovoj ustanovi.

Beogradu potrebni dnevni centri za dementne

Beogradu su neophodni dnevni centri za dementne osobe, ocenili su predstavnici Udruženja „Snaga prijateljstva – Amity”, koji su juče pokrenuli inicijativu da se otvaranje servisa za pomoć obolelima predvidi i propisima.

Nadežda Satarić iz „Amitija” je rekla da je upravo završeno istraživanje „Život bez sećanja” pokazalo da se i u Beogradu, koji ima najrazvijeniju infrastrukturu zdravstvenih i socijalnih servisa za dugotrajnu negu, dementne osobe i njihove porodice suočavaju sa problemima koji ne mogu da se reše bez veće pomoći zajednice.

– Njih izazovi prate svakodnevno – od toga kako pristupiti pravima koja imaju i kako organizovati 24-časovnu negu do toga kako pomiriti poslovne obaveze sa obavezama oko bolesnog člana, kako sačuvati mir u porodici i svoje zdravlje – objasnila je Satarić za Politiku.