Premijer Aleksandar Vučić je kao jedan od prioriteta nove vlade naveo i privatizaciju banja, kritikujući, pri tom, Fond PIO zbog pokretanja sudskih sporova sa državom. U Upravnom odboru Fonda se slažu sa premijerom: država je ta koja treba da upravlja banjama i RH centrima koje je ova institucija izgradila.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Fotografija: Muzej banjskog lečenja u Vrnjačkoj Banji – 150 godina istorije
Imovina penzijskog fonda u čiju se gradnju od sredine sedamdesetih ulagalo širom Srbije i koja se danas procenjuje na oko pet milijardi evra, mogla bi uskoro da dobije novog gazdu. Umesto penzijskog fonda, banjama i rehabilitacionim centrima, upravljaće po pola država i novi privatni vlasnik. A tamo gde za to bude prilike, država je spremna i da sve prepusti novom vlasniku, piše Jasna Petrović-Stojanović za Politiku.
Osim banja i rehabilitacionih centara, PIO fond je u prošlom veku izgradio više od 225 zdravstvenih ustanova – od dispanzera i bolnica, do Kliničkog centra Srbije u Beogradu, u koji je uloženo oko 35 miliona evra. Izdvajala su se sredstva za izgradnju specijalnih škola za invalidnu decu, kao i za desetine zaštitnih radionica namenjenih za zapošljavanje invalida rada. Novac se ulagao i u prevenciju od širenja zaraznih bolesti, pa je izgrađena i rekonstruisana kompletna kanalizaciona i vodovodna mreža u 35 opština u Srbiji. Finansiralo se i poboljšanje uslova rada u većini rudnika u Srbiji…
Kako je u svom ekspozeu najavio Aleksandar Vučić, jedan od prioriteta nove vlade je i privatizacija banja, kako bi se od njih brzo napravila profitabilna preduzeća. Premijer se osvrnuo i na sudske sporove koje je PIO fond pokrenuo protiv države, ističući da je takvo ponašanje Penzijskog fonda nedopustivo.
„PIO fond dobija veliki deo novca iz državnog budžeta kako bi isplatio penzije, što je poklon države, a sada, tuži državu nastojeći da dokaže da ima vlasnički udeo u banjama, što je nedopustivo“, poručio je Vučić i napomenuo da se neće čuvati banje za „13 članova sindikata“, a da od njih ne mogu da se naprave profitabilna preduzeća, brzo i na najefikasniji način.
„Uzmite primer Kuršumlijske banje. Kada bi se ona aktivirala, tu bi moglo da se zaposli 200 do 300 ljudi. U Kuršumliji bi stopa nezaposlenosti pala za 10 odsto“, ilustrovao je Vučić, dodavši da je, u slučaju banja, cilj da se uđe u javno-privatna partnerstva, a tamo gde je to razumno, država će izaći iz vlasništva i daće privatnom vlasniku.
U Fondu PIO su objasnili Politici da je njihovo opredeljenje oduvek bilo da upravljaju svojom imovinom u skladu sa interesima države i državnom strategijom razvoja banjskog turizma, pripremajući se za sva potencijalna rešenja, uključujući privatizaciju, strateško partnerstvo, dokapitalizaciju, zajedničko ulaganje… Potrebna su rešenja koja će obezbediti priliv investicija, zapošljavanje u većem obimu, razvoj povezanih privrednih grana na nivou lokalne samouprave i unapređenje opšteg poslovnog ambijenta, što direktno utiče na povećanje izvornih prihoda Fonda.
Podsećanja radi, u nameri da sačuva dalje rasipanje sopstvene imovine, rukovodstvo PIO fonda je u junu 2006. podnelo tužbu Ustavnom sudu i to protiv države, zbog odluke vlade kojom se omogućava dalja prodaja klimatskih lečilišta, bez zelenog svetla pravih vlasnika. U Fondu kažu da je te godine pokrenuto 27 sudskih postupaka radi utvrđivanja prava svojine nad specijalnim bolnicama izgrađenim pre četiri decenije, sredstvima iz doprinosa zaposlenih, a za rehabilitaciju korisnika i osiguranika, lečenje i prevenciju invalidnosti.
Do danas, pravnosnažnim presudama okončano je 15 sudskih sporova u korist Fonda, a u toku je još 12, za utvrđivanje vlasništva nad objektima specijalnih bolnica. Reč je o „Ribarskoj banji“ iz Kruševca, „Gejzeru“ u Sijarinskoj Banji, „Vranjskoj banji“ iz Vranja, „Bujanovačkoj banji“ iz Bujanovca, “ Seltersu“ iz Mladenovca, zatim bolnici „Dr Miroslav Zotović“ u Beogradu, „Banji Junaković“ u Apatinu, „Banji Kanjiža“ iz Kanjiže, „Bukovičkoj banji“ u Aranđelovcu, objektu „Dr Borivoje Gnjatić“ iz Slankamena, „Termalu“ u Vrdniku i HTP „Banja Koviljača“ u Loznici.
Upitani za šta je sve korišćen novac od banja koje su u funkciji, kao i šta će za Fond značiti da ostane bez imovine, u PIO odgovaraju da objekte specijalnih bolnica koriste javne zdravstvene ustanove koje su osnovane i posluju u skladu sa Zakonom o javnim službama, Zakonom o budžetskom sistemu i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, a koje osniva Ministarstvo zdravlja s namenom da pružaju zdravstvene usluge građanima Srbije. To su neprofitna pravna lica, korisnici sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, koje imaju zakonsku obavezu da eventualni pozitivan rezultat, odnosno dobit, konsoliduju u budžet Srbije, ili ulože u državni kapital.
Upitan ko bi trebalo da upravlja imovinom – Fond PIO ili država, dugogodišnji član Upravnog odbora ovog fonda Dragoslav Đukanović kaže da je bio među prvim zagovornicima ovoga o čemu sada premijer govori. A to je da imovinom raspolaže država, jer je interes države istovremeno i interes Fonda.
„Na ovaj način će se sigurnije naći pravi put do potencijalno novog kupca. Jedino ostaje pitanje, šta će biti s imovinom koja je predmet spora. Takva imovina se ne može prodati dok se sudski sporovi ne reše“, podseća Đukanović i objašnjava da se pokretanjem ovih sporova, a koji su sada rešeni, bar zna da PIO fond ima vlasništvo nad, za sada, 15 banja i RH centara koji mogu da traže novog vlasnika.
Podsećamo da je RF PIO juna 2015. godine izmene i dopune Pravilnika o raspolaganju nepokretnostima Fonda PIO, a da Upravni odbor PIO ima sedam članova: četiri predstavnika Vlade Srbije i po jedan predstavnik osiguranika, korisnika i poslodavaca.
Ne treba, međutim, izgubiti iz vida činjenicu da je država istovremeno vlasnik mineralnih izvora, a da sve te specijalne bolnice bez mineralnih izvora ne vrede mnogo, tako da bilo kakva odluka Fonda o daljim aktivnostima na razvoju ili revitalizaciji specijalnih bolnica mora biti doneta u saradnji sa državom.
Na najavu da premijer ističe da banje treba prodati, u Udruženju sindikata penzionera Srbije kažu da je nedopustivo prodavati penzionersku imovinu. Oni zbog toga zahtevaju od nadležnih da spreče najavljenu prodaju, kojom bi se učinile nenadoknadive štete i dokrajčilo uništavanje penzijsko-invalidskog osiguranja.
- Reakciju USPS možete pročitati u članku:
Penzioneri ne daju da se njihova imovina rasprodaje kao Alajbegova slama – Reagovanje na podršku PIO fonda prodaji banja