Radna terapija poboljšava život dementnih osoba

Radna terapija poboljšava život dementnih osoba i njihovih negovatelja omogućavanjem da nastave da se bave svakodnevnim aktivnostima.

Novi sistematski pregled objavljen u časopisu BMJ Open analizirao je rezultate 15 istraživanja objavljenih širom sveta. Ova istraživanja su proučavala uticaje radne terapije na ljude obolele od demencije koji žive u sopstvenom domu i na njihove porodice.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Radna terapija koja se sprovodi kod kuće može poboljšati niz važnih posledica demencije, pokazao je ovaj pregled istraživanja.

Sali Benet je vanredna profesorka na Fakultetu medicinskih i rehabilitacionih nauka Univerziteta Kvinsland u Australiji i vodeća autorka istraživanja. Ona objašnjava da radni terapeuti pomažu ljudima sa demencijom i njihovim negovateljima da pronađu nove načine kako da obave zadatke.

Radna terapija – bolji život sa demencijom

Radna terapija ima za cilj da omogući ljudima da učestvuju u zadacima koje treba da obave, kao što je tuširanje ili čišćenje kuće, ili u zadacima koje bi hteli da obave, kao što je odlazak na večeru ili rad u bašti.

Pronalaženje novih načina kako da se urade zadaci kojima se osoba ranije svakodnevno bavila omogućava da se ona i dalje bavi aktivnostima u kojima uživa, da prilagodi okruženje u kome živi tako da njeno učešće u obavljanju zadataka bude olakšano i da smanji stres koji možda oseća.

„Mnogi ljudi ne znaju šta je radna terapija, niti do kakvih promena može da dovede u životima osoba sa demencijom i njihovih porodica.“

„Ustanovili smo čitav niz koristi od radne terapije, uključujući napredak sposobnosti da se nastavi sa dnevnim aktivnostima i smanjenje pojave promene ponašanja“, kaže prof. Benet. U promene ponašanja koje su ublažene radnom terapijom našle su se uznemirenost, kao i stalno ponavljanje istih pitanja. Ove vrste promena su inače česte kod demencije i uglavnom su rezultat nezadovoljenih potreba.

„Takođe smo otkrili poboljšanje kvaliteta života kako osoba obolelih od demencije, tako i njihovih negovatelja“, kaže prof. Benet.

Mnogim ljudima sa demencijom i njihovim porodicama potrebna je podrška kako bi se prilagodili promenama koje se dešavaju. Takođe, potrebna im je pomoć kako bi nastavili da učestvuju u aktivnostima koje su im važne.

Svima nam je važno da budemo što je više moguće nezavisni od drugih i da učestvujemo u prijatnim aktivnostima i vezama. Slično tome, ljudi koji su oboleli od demencije ističu da u životu ima mnogo toga drugog pored dijagnoze.

Moguće je živeti dobro sa demencijom. Radna terapija je jedan od načina da se ovaj cilj podrži.

Izvori: The University of Queensland News, BMJ Open (istraživanje)
Fotografijarawpixel.com

Preporučujemo da pročitate i tekst:

Podsećamo i na sledeće tekstove: