Srbija 2050: Manje od šest miliona stanovnika

Srbija će 2050. godine imati manje od šest miliona stanovnika, možda čak i svega pet i po miliona. Pri tom, udeo starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika veoma će se uvećati.

Srbija će za 30 godina izgubiti bar još oko milion i po stanovnika. To znači da će nas sredinom XXI veka biti oko 5,5 miliona.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Broj od sedam miliona stanovnika, Srbija je prvi put prešla sredinom 1968. godine.

Danas u Srbiji živi manje od sedam miliona stanovnika. Preciznije, prema procenama Republičkog zavoda za statistiku od 1. januara 2019. godine, u Srbiji živi 6.963.764 ljudi.

Procene Ujedinjenih nacija

Devet od 10 država kojima najbrže pada broj stanovnika nalazi se u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, navodi se u poslednjoj proceni Ujedinjenih nacija (UN). Prema ovim procenama, u svim okolnim državama će se u narednim decenijama smanjivati broj stanovnika. Bugarska će, prema procenama UN, izgubiti četvrtinu stanovništva do 2050. godine.

Na spisku zemalja za koje UN predviđa da će im se za narednih 30 godina značajno smanjiti broj stanovnika, Srbija zauzima peto mesto. Prema ovoj proceni, stanovnika Srbije će 2050. godine biti 5,5 miliona.

Stanovništvo država jugoistočne Evrope se smanjuje i stari zbog manjeg broja dece i velike emigracije. Za razliku od Zapadne Evrope, nema velike imigracije koja bi nadomestila razliku.

Udeo starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika zemalja jugoistočne Evrope će drastično porasti do 2035. Ovi podaci ukazuju na sve veće probleme sa kojima će se suočavati penzioni sistem i sistem socijalne zaštite.

Procene CIA

Pre nekoliko godina, demografske procene je dala i američka Centralna obaveštajna agencija (CIA). Prema njihovim procenama, do 2050. godine u Srbiji će živeti čak 33,2 odsto ljudi manje nego 2017. godine.

Skoro sve susedne zemlje mogu da očekuju ovakav scenario. Nakon Srbije, najlošije prognoze ima Bugarska gde se očekuje da će se broj stanovnika smanjiti za 21,9 odsto. Slede: Mađarska – 12,6 odsto, Grčka – 10, BiH i Rumunija sa po 8,2 odsto, Crna Gora – 7,9 odsto, Hrvatska – 7,7 odsto i Makedonija – 4,4 odsto.

Procene i ocene srpskih demografa

Dr Petar Vasić, docent na Geografskom fakultetu u Beogradu, u nastavi se bavi upravo primenjenom demografijom, projekcijom stanovništva i populacionom politikom. Njega ne iznenađuju ovakve procene.

„Nije to ništa iznenađujuće, projekcije su takve, a vezuju se za godine sprovođenja popisa. Najnovija projekcija obuhvata period od 2011. do 2041. godine. Kada se izrađuju takve studije, uzimaju se u obzir rezultati koji su najgora moguća varijanta, i oni koji su najoptimističniji. Obično se ostvare one pretpostavke koje su najpesimičnije“, objašnjava dr Vasić.

UN, kada obrađuje podatke, Srbiju tretira kao celinu. Što znači da je u procene ove međunarodne organizacije uključeno i Kosovo.

Demografski istraživači, koji nisu deo zvaničnih institucija, vrše podjednako pouzdana, ako ne i pouzdanija istraživanja, kaže dr Vasić. Suštinski, svi dolaze do istih rezultata: između pet i po i šest miliona ljudi možemo očekivati u Srbiji 2050. godine. Ne postoji nijedna projekcija, po kojoj bi ti rezultati bili drugačiji.

„Republički zavod za statistiku tek sada je zabeležio pad ispod sedam miliona stanovnika, ali takvo je stanje sigurno već nekoliko godina“, naglašava sagovornik Blica.

Kako kaže, „u demografiji nema iznenađenja“. Parametar starosne strukture stanovništva, koji je samo jedan od kriterijuma procene, već sada je nepovoljan. To se neminovno odražava i na buduću demografsku sliku.

„Jedino bi mogla da nas ‘spasi’ neka imigracija stanovnika. Primer su migranti sa Bliskog istoka, ali njima nije cilj da ostanu u Srbiji. Tako stoje stvari“, zaključio je dr Petar Vasić.

50.000 napusti Srbiju godišnje

Na stalno smanjivanje broja stanovnika Srbije, čak više od negativnog prirodnog priraštaja, utiče masovan odlazak, uglavnom mladih, u inostranstvo. Prema podacima Evropskog statističkog zavoda, koji je analizirao migracije u regionu i svetu, iz Srbije se u proseku iseli 142 ljudi dnevno! Uglavnom u potrazi za boljim uslovima rada i života, Srbiju mesečno napusti 4.337 ljudi, a godišnje 52.049! Čak 336.000 stanovnika Srbije je u poslednjih 11 godina dobilo dozvole za odlazak u EU.

Ako se uzme u obzir činjenica da se većina ovih ljudi ne odjavljuje u svom dotadašnjem mestu boravišta, situacija je još gora. Ti ljudi se na papiru i dalje vode kao građani Srbije.

Ima i onih koji se iz inostranstva vraćaju u Srbiju, ali njihov broj, kako se procenjuje, ne prelazi dve hiljade ljudi godišnje.

Izvor: Blic
FotografijaNenad Mihajlović, Roda, selo Orlovat, Banat, Vojvodina

Za podsećanje ili dalje čitanje, preporučujemo i tekstove: