Proteini u krvi pokazuju starost čoveka

Svojevrsni fiziološki časovnik sačinjen od nivoa 373 proteina u krvi, može pokazati starost čoveka.

Proteini u krvi pokazuju starost čoveka, pokazalo je novo istraživanje.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

„Već dugo znamo da merenjem određenih proteina u krvi možemo dobiti informacije o zdravstvenom stanju osobe. Na primer, merenjem lipoproteina dobijamo podatke o kardiovaskularnom zdravlju“, kaže autor istraživanja Toni Vis-Korej.

„Međutim, nismo u potpunosti shvatali da se nivoi toliko različitih proteina – otprilike trećina svih onih koje smo proučavali, značajno menjaju sa starenjem.“

Promene nivoa brojnih proteina koji se kreću iz tkiva ka krvi koja cirkuliše, ne samo da karakterišu, već sasvim moguće i uzrokuju pojavu starenja, objašnjava.

Naučnici su analizirali plazmu (tečni deo krvi bez ćelija) kod 4.263 osobe starosti od 18 do 95 godina.

„Proteini su tovarni konji ćelija od kojih se sastoji telo. Kada njihovi relativni nivoi pretrpe značajne promene, to znači da ste se i vi promenili“, kaže Vis-Korej.

„Posmatranje hiljade njih u plazmi daje vam snimak onoga što se dešava u telu.“

3 velike promene u nivoima proteina

Rezultati istraživanja navode na zaključak da se fiziološko starenje ne dešava jednostavanim, savršeno ujednačenim tempom. Fiziološko starenje izgleda da pravi izuvijanu putanju sa tri izrazite tačke savijanja tokom ljudskog životnog veka.

Ove tri tačke se, u proseku, javljaju u dobi od 34, 60 i 78 godina. One se ističu kao posebno doba kada broj različitih proteina koji manifestuju obilje primetnih promena dostiže vrhunac.

Ovo se dešava zato što umesto da se postojano povećava ili smanjuje ili da ostaje isti tokom života, nivo mnogih proteina neko vreme ostaje nepromenjen. Zatim, u nekom trenutku, odjednom poraste ili se smanji.

Ove promene se grupišu u tri odvojene tačke u životu čoveka: mlada odrasla dob, kasno srednje doba i starost.

Zdravi ljudi – fiziološki mlađi nego što hronološki jesu

Naučnici su izradili svoj časovnik posmatrajući kompozitne nivoe proteina kod grupe ljudi, a ne kod pojedinaca.

Dobijena formula je mogla da predvidi starost pojedinca u rasponu od tri godine u većini slučajeva. Tamo gde nije uspevala, postojao je zanimljiv razlog. Naime, osobe kod kojih je pretpostavljena starost bila znatno manja nego u stvarnosti, zapravo su osobe koje su izuzetno dobrog zdravstvenog stanja za svoje godine.

Naučnici su dobili uzorke iz dve velike studije. Jedna od njih – LonGenity studija, zavela je podatke izuzetno dugovečnih Aškenazi Jevreja. Zahvaljujući njoj, naučnici su imali dosta uzoraka krvi ljudi starih čak i 95 godina.

Mereći nivoe otprilike 3.000 proteina u plazmi svakog pojedinca, tim prof. Vis-Koreja je identifikovao 1.379 proteina čiji su nivoi znatno varirali u odnosu na starost učesnika.

Smanjeni komplet od 373 tih proteina bio je dovoljan da se predvidi starost učesnika sa velikom tačnošću, pokazalo je istraživanje.

Međutim, bilo je slučajeva gde se javila značajna razlika između hronološkog i fiziološkog doba učesnika. Tako je, na primer, bilo među ispitanicima u LonGenity studiji usled njihove genetske sklonosti ka izuzetno dobrom zdravlju tokom doba koje je za većinu ljudi duboka starost.

„Imali smo podatke o jačini stiska ruke i kognitivnim funkcijama za tu grupu ljudi. One koji su imali snažniji stisak ruke i bolje kognitivne funkcije naš plazmaproteinski časovnik je ocenio kao mlađe nego što zapravo jesu“, kaže Vis-Korej.

Različiti načini starenja

Ovo istraživanje je takođe ojačalo dokaze da žene i muškarci, koji su otprilike bili podjednako zastupljeni u istraživanju, različito stare. Od svih proteina za koje su naučnici otkrili da se menjaju sa godinama, skoro dve trećine (895) značajno bolje predviđaju doba kod jednog pola.

„Razlike su bile upečatljive“, kaže Vis-Korej. Dodaje da ovaj nalaz jasno podržava obrazloženje politike američkog Nacionalnog instituta za zdravstvo iz 2016. godine kojim se promoviše povećano uključivanje žena u klinička ispitivanja i razgraničenje po polu kao biološkoj varijabli.

Sve što jedemo i radimo utiče na našu fiziološku starost

Istraživanje ne samo da može da identifikuje osobe za koje se čini da ubrzano stare – te su samim tim u većem riziku od oboljenja povezanih sa starenjem kao što su Alchajmer ili kardiovaskularne bolesti, već može i da nađe lekove i druge načine lečenja, kao što je ishrana bogata zelenišem, koji bi usporili proces starenja. Ili bi, sa druge strane, moglo da obezbedi rano upozorenje na nepredviđen uticaj leka na ubrzano starenje.

„U idealnom slučaju, želeli biste da znate kako skoro sve što konzumirate ili što radite utiče na vaše fiziološko doba“, kaže Vis-Korej.

Pojam „373 proteina“ bi mogao da izazove predstavu o ogromnoj količini krvi koja je potrebna. Međutim, dovoljna je kap krvi za očitavanje nivoa svih 373 proteina.

Zapravo, samo devet proteina bi bilo dovoljno da se da dovoljno dobra procena, kaže Vis-Korej.

„Nakon devet ili 10 proteina, dodavanje još proteina u časovnik sasvim malo doprinosi njegovoj preciznosti“, kaže.


Toni Vis-Korej je profesor neurologije i neuroloških nauka i jedan od direktora Centra ua istraživanje Alchajmerove bolesti na Univerzitetu Stenford.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Medicine.

Izvor: Standford University
FotografijaDarius Bashar za Unsplash

Izdvajamo nekoliko od obilja tekstova portala Penzin na temu starenja:

… kao i dva serijala o starenju koja bi vas mogla zanimati