Milanović: Nalazimo se u novom svetu

Branko Milanović, ekonomsta Univerziteta u Njujorku i vodeći svetski stručnjak za pitanja siromaštva i bogatstva govorio je, u intervjuu koji je vodila novinarka Vesna Damjanić za emisiju RTS-a „Oko“, o stanju svetske ekonomije u uslovima pandemije. Kraj krize će neminovno doći, ali nalazimo se već u novom svetu.

Slon grafikon

Branko Milanović je objasnio pre četiri godine da je Tramp na vlast došao jer više od dve decenije unazad prosečna plata u Americi nije rasla. Ovo je objasnio na primeru poznatog „slon grafikona“.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

U međuvremenu, bogataši u Americi su postali još bogatiji, a Kinezi su ih sustigli. Srednja klasa je stagnirala, a sa finansijskom krizom 2008. doživela novi udar.

Slon grafikon pokazuje nekoliko tačaka u globalnoj raspodeli dohotka.

Prva tačka je sredina raspodele dohotka. Tu se nalazi stanovništvo Kine, Indije, Indonezije, Tajlanda… Oni su imali visoku stopu rasta između 1988. i 2008. godine, odnosno od pada Berlinskog zida do finansijske krize.

Azija, naročito Kina, veoma brzo raste. Stanovnici ovih zemalja su postali bogatiji iako su još uvek siromašniji nego na Zapadu.

„Druga tačka je sam vrh raspodele dohotka. To je onih čuvenih jedan odsto koji su isto tako imali rast dohotka, s tim što je u apsolutnom iznosu njihov dobitak bio mnogo veći jer je njihov nivo dohotka mnogo veći“, objašnjava Milanović.

Ističe da se onda javlja problem slabog rasta srednje klase u zapadnim zemljama. Taj problem je, u izvesnoj meri, doprineo dovođenju Trampa na vlast, odgovoran je za Bregzit i demonstracije u Francuskoj…

Srednja klasa je ostala po strani u vreme globalizacije. Budući da su poslovi otišli u azijske zemlje, srednja klasa je ostala bez posla. Ta srednja klasa je glasala za Trampa.

Osnovni dohodak za sve građane

Milanović je prošle godine napisao knjigu o kapitalizmu: „Kapitalizam sam po sebi, budućnost sistema koji vlada svetom“. Sada, 10 meseci posle početka pandemije, u knjizi bi promenio samo jednu stvar.

„U poslednjem delu knjige bio sam prilično skeptičan prema takozvanom dohotku koji bi svako dobijao, bez obzira da li radi ili ne, da li je mlad ili star. To bi bio društveni dohodak koji bi svako imao, relativno mali iznos, ali bi dozvoljavao da se preživi“, kaže.

„Ono što se promenilo je da sam video u sadašnjim okolnostima da ste morali odjednom da se bavite održavanjem dohotka ogromnog broja stanovništva, gde ste imali sve ove monetarne stimulanse. Postojanje takvog opšteg dohotka bi jednostavno olakšalo stvari“, objašnjava Milanović.

Naglašava da je takav dohodak postojao u Americi, ne bi bilo potrebe za ovoliko pregovora, stimulansa i davanja novca nezaposlenima i onima koji se nalaze ispod određene granice koja je prilično visoka. Američki izdaci za pandemiju stanovništvu su preko 20 odsto društvenog prozvoda.

Sve više nezaposlenih, sve više bogatih

Od početka pandemije, ključna promena koja se primećuje je pad društvenog prozvoda sveta od dva do četiri odsto.

„Sve razvijene zemlje imaju negativan rast – sedam, osam posto, neke više. To su padovi koji su mnogo veći nego u vreme poslednje recesije 2007/8. godine. Izuzetak je Kina koja ima rast između dva i tri posto“, kaže Branko Milanović. Ekonomsko težište se, smatra, pomera ka Kini. To će svakako imati političke posledice.

Naglašava da je nezaposlenost porasla, a sa druge strane mnogo ljudi je postalo mnogo bogatije.

Iznenađenje je da je američka berza nastavila sa rastom i to jedna od ironija ove situacije.

Kada je Srbija u pitanju, Branko Milanović kaže da je nemoguće nemati pad društvenog proizvoda u uslovima pandemije.

„Prema tome, mi imamo situaciju gde je neko prošao bolje, a neko lošije. Ono čemu se nadamo je, naravno, kraj ove pandemije u toku ove godine. Posle kraja pandemije, ja sam optimističan da ćemo videti kraj, ne mislim da će doći do takvog porasta odjedanput i da će se sve vratiti kao što je bilo u decembru 2019. zbog toga što će puno elemenata tu ostati od pandemije“, kaže Milanović.

Sledeće dve godine veoma teške

Normalni život se neće vratiti odjednom. To će biti postepeni povratak i oporavak.

„Mislim da će sledeće dve godine za sve nas – za svet, Evropu, Srbiju – biti veoma teške. Zato što se glavni ekonomski partneri – Nemačka, Italija, Zapadna Evropa, Rusija, neće oporaviti odjednom. Oni će sigurno ove godine biti bolji, sledeće još bolji, ali će nam trebati dve godine da se vratimo u onu situaciju u kojoj smo bili 2019. godine“, naglašava Milanović.

Branko Milanović smatra da će kriva oporavka imati izgled slova „H“. To je, objašnjava, dinamika koja će ići za jedan deo stanovništva nagore, a za drugi deo stanovništva nadole. Na taj način se stvara razlika između onih koji su se uspešno prilagodili ili su imali sreću da rade u oblastima koje su relativno malo pogođene pandemijom i onih drugih koji su baš pogođeni pandemijom.

Novi način rada

Sve više ljudi, smatra Milanović, radiće „na distanci“. To će otvoriti nove mogućnosti i ljudima u Srbiji da rade na poslovima na kojima ranije nisu mogli da rade.

„Mislim da se niko neće vratiti na ono što je bilo – pet dana rada. Mislim da će to biti četiri dana na poslu, jedan dan kod kuće, a moguće čak i tri dana na poslu i dva dana kod kuće“, mišljenja je Milanović.

Ne treba tvrditi, ističe on, da je produktivnost veća kada se radi kod kuće i da će tako i ostati. Smatra da je produktivnost sada veća, jer ljudi nemaju šta drugo da rade.

„Ako ste vi zaljučani kod kuće i jednostavno možete da radite vaš posao, sve drugo je zatvoreno, naravno da je produktivnost veća. To ne mora da znači da se situacija normalizuje. Ljudi će ići u restorane, da se šetaju, neki će otići u bioskop, itd. Ali mislim da se nećemo vratiti na onih pet dana rada na radnom mestu“, smatra Milanović.

Nalazimo se u jednom novom svetu

Branko Milanović kaže da se sada nalazimo u situaciji o kojoj nemamo nikakvog iskustva. Sadašnja situacija nije kao kriza 2007. ili 2008. godine, kaže. Tada smo imali iskustva šta se dešava sa ekonomijom i naročito šta se dešava sa nejednakošću.

„Mi se nalazimo u jednom novom svetu. Jedino šta možemo da kažemo, šta smo do sada videli, ne verujem da ćemo imati neke fundamentalne promene kada dolazimo do globalizacije. Mislim da će biti i veća globalizacija radne snage, a možda manja globalizacija u kretanju kapitala“, kazao je za RTS.

U nekim situacijama, naročito sa tenzijom između Amerike i Kine, pokazalo se da kretanje kapitala postaje politički problematično.

Na pitanje gde vidi najveće promene u političkim odnosima između država, Milanović kaže da je teško predvideti, ali misli da će biti mnogo promena.

Smatra da su prave promene, društveno nezadovoljstvo i previranja nastali tek nakon nekoliko godina posle krize.

„Onda ste imali krizu u Grčkoj, Španiji, Italiji, onda su se pojavili demonstracije u Francuskoj, i na kraju Tramp. Mislim da ćemo tako nešto slično imati kada se završi kriza političkog nezadovoljstva koji će se pojaviti. Indija je moguća, Rusija, Turska, Brazil, Južna Afrika…“, ocenio je Milanović.

Branko Milanović, ipak, vidi svetlost na kraju tunela najviše zahvaljujući vakcinama. Ali treba vakcinisati veliki broj ljudi, a to će potrajati.

Izvor: RTS
FotografijaFreerange