List nepokretnosti besplatan

Iako je list nepokretnosti besplatan, neke agencije ga naplaćuju. Ovaj dokument koji neki još uvek zovu vlasnički list, neophodan je pri kupovini ili prodaji stana.

Blic Biznis piše da sve veći broj agencija za nekretnine naplaćuje klijentima i do 50 evra za list nepokretnosti. Agencije naplaćivanje besplatnog dokumenta pravdaju time što je u pitanju ključni dokument na koji se u katastru čeka nekoliko dana.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Građanin koji kupuje ili prodaje nekretninu za nekoliko desetina hiljada evra lako pristane na dodatni trošak od 50 evra želeći da pobegne od još jednog čekanja u redu. Pri tom, kako kaže neimenovani sagovornik Blic Biznisa, agencije obmanjuju klijente da se na list čeka jako dugo. Istovremeno, prećutkuju činjenicu da ga je moguće dobiti elektronski.

Borko Drašković, direktor Republičkog geodetskog zavoda objašnjava da se svi podaci iz lista nepokretnosti iz e-katastra ažuriraju na tri dana. Ovi podaci su dovoljni za potpisivanje ugovora o kupoprodaji nekretnine.

Srbislav Cvejić, predsednik Javnobeležničke komore kaže da njegova kancelarija koristi elektronsku verziju lista nepokretnosti kao i da ne insistira na dokumentu „u papiru“.

„Ne znam zašto moje pojedine kolege traže dokument koji nije elektronski. Komora istovremeno ne može nikoga da prinudi da postupa na ovaj ili onaj način i svaki notar je odgovoran za svoj rad. U Zakonu o katastru se navodi da se e-izvod može smarati pouzdanim i tačnim.“

Internet servis E-katastar

Republički geodetski zavod je uveo besplatni internet servis e-katastar 2016. godine. U okviru ovog javnog servisa moguće je pretraživati nepokretnosti po adresi ili po broju parcele. Podaci koji se nalaze u aplikaciji E-katastar ažuriraju se jednom u tri dana. E-katastru može da se pristupi sa naslovne strane sajta Republičkog geodetskog zavoda.

Izvor: Blic Biznis
Fotografija: Beograd, Marko Nikolajević za Penzin

Prim. Penzina: Teorija i praksa se u Srbiji često sasvim razlikuju, te su građani spremni da plate da ih ne bi dodatno maltretirali. Retko ko je spreman da, na primer, raspravlja o zakonu sa službenikom banke koja treba da odobri kredit. Ipak, važno je da budemo obavešteni i da znamo šta i kome plaćamo.

Mogli bi vas zanimati i članci: