Usamljenost može uticati i na zdravlje, ali i na dužinu životnog veka čoveka. Dobra vest je da se ona lako „leči“. Samo ako postoji volja da se čovek nađe čoveku i da zajednica ispuni svoju svrhu.
Usamljenost je sada prepoznata kao kritična briga javnog zdravlja. Usamljene osobe su u značajno većem riziku od razvoja ozbiljnih zdravstvenih stanja kao što su moždani udar, dijabetes, demencija, bolesti srca i artritis. Takođe je veća verovatnoća da će patiti od anksioznosti, depresije, poremećaja u ishrani, alkoholizma i nedostatka sna. Meta-analiza iz 2015. pokazala je da su rizici povezani sa usamljenošću i društvenom izolacijom uporedivi sa drugim zdravstvenim opasnostima poput gojaznosti i pušenja 15 cigareta dnevno. Pored povećanja faktora rizika za ozbiljna zdravstvena stanja, nedavno istraživanje je otkrilo vezu između produžene usamljenosti i dugovečnosti.
Sveobuhvatno istraživanje ukazalo na
opasnost od usamljenosti i društvene izolacije
Nedavno je u časopisu „Nature“ objavljen pregled preko 90 studija koje su obuhvatile više od 2,2 miliona ljudi širom sveta, Ovaj pregled je otkrio da su oni koji su naveli da su socijalno izolovani ili usamljeni skloniji ranoj smrti od bilo kog uzroka. Nalazi su pokazali 29 odsto i 26 odsto povećan rizik od smrtnosti od svih uzroka povezan sa društvenom izolacijom i usamljenošću. Ova sveobuhvatna studija obuhvatila je različite grupe stanovništva, uključujući osobe sa kardiovaskularnim bolestima ili rakom, iz različitih zemalja kao što su SAD, Velika Britanija, Japan, Koreja i Finska.
Istraživanje je otkrilo da su i društvena izolacija i usamljenost povezani sa povećanim rizikom od smrtnosti od svih uzroka u opštoj populaciji. Konkretno, socijalna izolacija je bila povezana sa većim rizikom od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok su socijalno izolovane pacijentkinje sa rakom dojke bile suočene sa većom smrtnošću od raka. Ovi nalazi naglašavaju potrebu da društvene veze pacijenta sa rakom postanu prioritet kako bi se produžilo vreme preživljavanja ovih pacijenata.
Prethodna istraživanja su pokazala da je manja verovatnoća da će žene doživeti društvenu izolaciju, ali da su one sklonije usamljenosti. Ali va meta-analiza je pokazala povećan rizik od smrtnosti od svih uzroka povezan sa socijalnom izolacijom i kod muškaraca i kod žena. Međutim, nije pronađena povezanost između usamljenosti i rizika od smrtnosti od svih uzroka ni kod jednog pola.
Različita merenja socijalne izolacije i usamljenosti korišćena u istraživanjima i fokus na zemlje sa visokim dohotkom predstavljaju važna ograničenja pregleda koja treba uzeti u obzir. Ali generalno, ne možemo zanemariti sve veći broj dokaza da usamljenost i društvenost imaju osetan uticaj na zdravlje čoveka. Njihove stope rastu među svim grupama stanovništva.
Lečenje epidemije usamljenosti
Posledice epidemije usamljenosti prevazilaze zdravlje pojedinca. One utiču na ljudske zajednice u celini. Stope bolesti i smrtnosti od svih uzroka su niže u zajednicama sa jačom društvenom kohezijom u poređenju sa onima kojima nedostaje društveni kapital. One su otporniji na prirodne katastrofe i kod njih je manje nasilja. Stoga je rešavanje društvene povezanosti postalo hitno pitanje javnog zdravlja, uporedo sa borbom protiv upotrebe duvana, gojaznosti i zavisnosti.
Neophodno je ulagati u strategije koje ublažavaju epidemiju usamljenosti. To uključuje jačanje društvene infrastrukture obezbeđivanjem zajedničkih prostora i aktivnosti za olakšavanje društvenog povezivanja, razvoj javnih politika koje daju prioritet negovanju veza i mobilisanje zdravstvenog sektora kako bi identifikovao i podržao pojedince koji su u opasnosti od izolacije.
Reforme u digitalnim okruženjima kao što su društveni mediji takođe su neophodne kako bi se ublažili negativni uticaji i unapredila transparentnost. Istraživanja i kampanje za podizanje svesti javnosti mogu produbiti naše razumevanje i podići svest o ovom gorućem pitanju.
Bez sumnje, ove strategije će zahtevati značajna ulaganja i saradnju više zainteresovanih strana. Međutim, društveni i ekonomski troškovi neaktivnosti su preveliki da bi se zanemarili. Baveći se socijalnom izolacijom i usamljenošću, možemo poboljšati individualno blagostanje i izgraditi zdravije, otpornije zajednice za dobrobit svih.
Dr Vilijam A Hejzltajn
Fotografija (detalj): VitalikRadko za Crello