Početna Magazin Godine Fizička aktivnost u trećem dobu – faktori zdravlja i rizika

Fizička aktivnost u trećem dobu – faktori zdravlja i rizika

Fizička aktivnost u trećem dobu – faktori zdravlja i rizika

Fizička aktivnost je odlučujući faktor za kvalitetan stil života, koji ujedno sprečava i smanjuje različite fizičke i psihičke promene koje su vezane za starenje. Stariji muškarci i žene mogu s godinama znatno poboljšati kako kondiciju i snagu, tako i ravnotežu i pokretljivost.

Fizička ativnost čak deluje tako što može pozitivno uticati na razne psihološke faktore i kvalitet života starijih, a isto tako može da spreči ili bar smanji rizik od pojave demencije.

Faktori rizika

Pasivnost i starost su zajedno veliki faktor rizika za razvoj bolesti. Neometan rad organizma u starosti češći je kod osoba koje ostaju aktivne i znatno ukazuje na to da hronične bolesti, koje su u vezi sa starenjem, u određenoj meri zavise pre od fizičke pasivnosti nego od samog starenja.

Funkcionalna sposobnost kod starije osobe zavisi od godina, pola, gena, bolesti, kao i od fizičkog i psihičkog načina života.

Faktori zdravlja

Zdravstvene prednosti fizičke aktivnosti su u velikoj meri jednake za starije osobe i ostale starosne grupe. Istraživači pokazuju da je moguće poboljšati zdravlje i sprečiti bolest kroz fizičku aktivnost i treniranje, čak i kod osoba sa malim sposobnostima i složenom kliničkom slikom.

Fizička aktivnost i trening vode povećanju mišićne mase i mišićne snage i boljoj funkcionalnoj sposobnosti kada su u pitanju koordinacija, ravnoteža i pokretljivost, koje u svojoj osnovi smanjuju rizik povreda usled padova.

Treniranje u društvu i pozitivnom okruženju doprinosi pozitivnom uticaju na pamćenje, sposobnost inicijative, raspoloženje i doživljaj zdravlja. Fizička aktivnost može da spreči razvoj i poboljša funkcije kod osoba sa demencijom.

Preporuke

Starije osobe nisu homogena grupa što podrazumeva da je teško dati jedno opšte uputstvo. Treba izložiti individualno dokazane programe treniranja i aktivnosti.

Aktivnosti kao što su biciklizam, nordijsko hodanje i šetnje 2-3 puta nedeljno najmanje 20 minuta laganim ili srednjim intenzitetom utiču pozitivno na faktore rizika koji dovode do oboljenja srca i krvnih sudova.

Trening snage najmanje 1-2 puta nedeljno za ruke i noge sa najmanje 10-12 ponavljanja sa najjačim mogućim otporom. Treniranje, kao što je ustajanje i sedanje na stolicu ili stepenik, moguće je sprovoditi svakodnevno.

Napomena: Tekst je u originalu objavljen na švedskom, a prevod je preuzet od prijateljskog portala Besplatan sport.