Ćulibrk: Više od polovine primanja trošimo na hranu, a ona će tek da poskupi

Mi smo i prema onom nenormalnom minimumu koji predviđa minimalna potrošačka korpa u Srbiji, u problemu. Pri tom, kako objašnjava glavni urednik NIN-a Milan Ćulibrk, više od polovine primanja trošimo na hranu. A hrana će tek da poskupi.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Milan Ćulibrk, ekonomski novinar i glavni i odgovorni urednik NIN-a rekao je gostujući u emisiji N1 „Novi dan“ da je mi u Srbiji više od polovine novca trošimo na hranu.

U Srbiji je došlo do ogromnog raslojavanja društva. Postoji samo mala grupa bogatih ljudi koji sebi mogu da priušte sve, kaže Ćulibrk.

Struktura potrošačke korpe u Srbiji

„Pitate šta je normalan život, a živimo u nenormalnim vremenima skoro 30 godina. Ne znam šta je normalan život. Znam ljude koji jedva sastavljaju kraj s krajem.“

Milan Ćulibrk smatra da ne možemo da govorimo o normalnom životu dok se standard meri po tome da li sa zaradama pokrivamo minimalnu ili prosečnu potrošačku korpu.

Minimalnom potošačkom korpom predviđeno je manje od 130 dinara za obrazovanje, a prosečnom manje od 500 dinara.

Minimalna potrošačka korpa predviđa da porodica može da potroši u restoranima 300 dinara. Toliko danas koštaju dva espresa. Zato su izlasci na porodični ručak nedeljom nešto što veoma mali broj ljudi može sebi da priušti.

„A gde su letovanja, gde zimovanja? To se podrazumevalo da srednji sloj može sebi da priušti, bar letovanje, bar zimovanje“, kaže Ćulibrk.

Kada se sve to uporedi, objašnjava Ćulibrk, i za takvu strukturu predviđene potrošnje treba oko 80.000 dinara mesečno. Sa druge strane, Ćulibrk podseća da je medijalna zarada 2021. godine bila negde oko 53.000 dinara.

(Medijalna zarada je iznos koji se nalazi tačno na sredini kada se posmatra broj onih zaposlenih koji su zaradili više, odnosno manje. Dakle, 50 odsto zaposlenih ostvarilo je zaradu do navedenog iznosa 2021. godine.)

Dakle, zaključuje Ćulibrk, potrebna je jedna i po medijalna zarada da se pokrije i ovakva minimalna potrošačka korpa.

I onda se, kaže Ćulibrk, postavlja pitanje kako mi to sve merimo. Smatra da je vreme da se naprave novi parametri za potrošačke korpe koji će više odgovarati našoj realnosti.

Poskupljenje hrane dodatno povećava nejednakost

Inflacija je u februaru 2022. godine iznosila 8,8 posto. Ali, kako objašnjava Milan Ćulibrk, problem je u strukturi inflacije.

Unutar svih cena hrana je poskupela za preko 15 posto. Meso je poskupelo za preko 15 odsto, voće za više od 20 posto, povrće više od 30, ulje i masti za više od 20, kafa, šećer, kakao za više od 20 posto, nabraja glavni urednik NIN-a.

„Kada pogledate to i kažete nekome da je inflacija 8,8 odsto, on vas gleda kao da pričate nebuloze. Zato što više od polovine primanja ljudi u Srbiji troše na hranu. A to je najviše poskupelo. A to će tek da poskupi.“

„U februaru je svetski indeks hrane dostigao najveći nivo u istoriji. Dakle, između februara prošle i februara ove godine, na svetskom tržištu, hrana je poskupela za skoro 25 posto.“

Voditeljka je podsetila na podatak objavljen u „Biznis i finansije“ da u Srbiji 10 odsto najsiromašnijih troši 50 odsto svojih prihoda na hranu, dok 10 odsto najbogatijih troši 28 odsto. Tako da poskupljenje hrane dodatno povećava nejednakost.

Svemu tom treba dodati i činjenicu da je rat u Ukrajini počeo u februaru, rekao je Ćulibrk. Pun efekat neželjenih dejstava će se zato osetiti tek u martu jer su i Rusija i Ukrajina proizvođači osnovnih poljoprivrednih proizvoda, svega za šta su u Srbiji cene zamrznute još od novembra.

Mi imamo skoro dvocifrenu inflaciju, pri čemu su cene osnovnih životnih proizvoda i dalje zamrznute.

„Mi ne jedemo evre…“

Povodom priča vlasti da nam plate nikad nisu bile veće nego sada, on navodi da to jeste u dinarima ali pita koliko ti dinari vrede.

„Džaba nas vlada ubeđuje da su plate i penzije veće u evrima. Mi ne jedemo evre. Mi kupujemo ulje, brašno, šećer i to po starim cenama, koje su zamrznute na nivou novembra.“

„Videćemo šta će biti kada se probudimo posle izbora i kad istekne produženo važenje te uredbe o zamrzavanju cena. I kad se uspostavi prava tržišna cena. Koliko će tek u tom času standard dodatno da nam padne“, rekao je Ćulibrk.

Govoreći o „mantri sa malih ekrana“ kojom se stalno ponavlja da živimo bolje nego ikada, Ćulibrk kaže da su za nju zaduženi mediji koji su pod kontrolom vlasti i da na osnovu nje ljudi počinju da zaista veruju u to da živimo najbolje.

On je ocenio da je vlast uspela da ljude ubedi da je sramota da priznaju da oni nisu taj prosek i da sada oni prebacuju sebi krivicu. Po sistemu – bolje da ćutim i da ne pokazujem da sam nesposoban da obezbedim sebi platu od 635 evra koju drugi uspevaju sebi da obezbede.

Naglasio je da bi vlada morala da odustane od trošenja para i da ih deli i dalje „kapom i šakom i svima isto“ umesto da sačuva i da ljudima koji su najugroženiji.

„Ide kriza, Nemačka će imati recesiju, a mi ćemo da budmeo šampioni Evrope, jel da?“, zapitao je Ćulibrk.

Izvor: N1
FotografijaLucrezia Carnelos za Unsplash