Nova svetska kriza sa hranom?

Cene ključnih poljoprivrednih proizvoda iz Rusije i Ukrajine naglo su porasle dve nedelje nakon što je počeo sukob ove dve zemlje. Kako Radio slobodna Evropa prenosi, eksperti upozoravaju da je moguća nova svetska kriza sa hranom. Ova kriza bi mogla da utiče na milione ljudi.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Velike žitnice zatvorene

Kako ukazuje Bloomberg, ruska invazija na Ukrajinu znači da poskupljenje hrane koje je mučilo globalne potrošače sada prelazi u potpunu krizu. Ova kriza bi mogla da nadmaši čak i posledice pandemije. Obe ove države su poznate kao svetske žitnice, te bi nastupajuća kriza mogla da gurne milione drugih ljudi u glad.

Rusija i Ukrajina proizvode ogroman deo svetskih poljoprivrednih zaliha. Ove zemlje su i jeftini proizvođači. Zato su, kako naglašava Bloomberg, ove zemlje omiljene uvoznicima s Bliskog istoka i severne Afrike. Sada je, praktično, uvoz iz obe zemlje presušio.

Cene na robnim tržištima rastu. Cena pšenice je porasla za oko 50 odsto za dve nedelje, dok je kukuruz dostigao najviši nivo u deceniji. Sve veći troškovi bi mogli na kraju da najviše utiču na zemlje u razvoju budući da hrana u ovim ekonomijama predstavlja najveći udeo u potrošačkoj korpi.

Uticaj izvoza žitarica jeste kritičan, ali kriza se proteže i dalje od njih, ističe Bloomberg. Rusija je, na primer, veliki snabdevač đubrivom.

Najveći skok svetskih cena od 2008. godine

Ruska invazija na Ukrajinu izaziva najveći skok globalnih cena hrane od Velike recesije 2008. godine, RSE prenosi pisanje Washington Post-a. Ovaj skok bi mogao da produbi globalne probleme sa snabdevanjem i cenama, rasplamsa pošast svetske gladi i izazove veća politička previranja izvan zone sukoba.

Kijev je, suočen s opsadom gradova i ratom, zaustavio izvoz mesa, raži, ovsa, heljde, šećera, prosa i soli. Takođe su uvedena određena ograničenja na pšenicu i kukuruz. Rusija bi mogla privremeno da zabrani izvoz žitarica u grupu bivših sovjetskih zemalja, kao i izvoz šećera. To bi dodatno povećalo troškove proizvodnje hrane na svetskom nivou.

Druge zemlje, da bi zaštitile svoje zalihe hrane, okreću se trgovinskom protekcionizmu.

Indonezija je postavila nova ograničenja na izvoz palminog ulja, a Mađarska je zabranila sav izvoz žitarica. Egipat, u kome je cena hleba već počela da raste, uveo je kontrolu nad izvozom žitarica. Sirija i Liban su počele racionalizacije potrošnje pšenice, šećera i jestivog ulja. Kako piše Post, i Srbija je zabranila izvoz pšenice, kukuruza, brašna i jestivog ulja.

Procena Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) jeste da bi cene hrane i stočne hrane mogle porasti za sedam do 22 odsto iznad već povišenih cena zbog rata. Preliminarna procena FAO-a je da zbog rata do 30 odsto semena pšenice, kukuruza i suncokreta ili neće biti zasađeno ili pobrano u Ukrajini tokom predstojeće sezone.

Veće cene hrane – izvesniji nemiri

Veće cene hrane mogle bi da izazovu globalne nemire. Tokom krize 2007/08, neredi su izbili od Haitija do Bangladeša dok su se društvene pobune Arapskog proleća, podseća Post, desile u pozadini gneva javnosti zbog visokih cena hrane. Porast cena hrane takođe komplikuje svetske napore da se suzbije glad u nestabilnim zemljama ili zemljama u sukobu, od Avganistana do Haitija.

Države koje će, kako piše Washinton Post, najverovatnije biti najviše pogođene jesu one koje najviše zavise od ukrajinske i ruske pšenice. Među tim zemljama su Egipat, Turska, Bangladeš, Indonezija, Eritreja, Kazahstan, Mongolija, Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija, Liban i Somalija.

Evropska unija pošteđena gladi

The Financial Times piše da će države-članice EU 21. marta glasati o planu pomoći poljoprivrednicima pogođenim visokim troškovima i gubitkom izvoza. Evropski komesar za poljoprivredu Januš Vojćehovski kaže da plan uključuje dopuštanje poljoprivrednicima da uzgajaju useve hrane za životinje na zemlji koja je ostala zapuštena kako bi se kvalifikovala za subvencije i promeenu pravila o državnoj pomoći.

Vojćehovski je naglasio da ne postoji opasnost od nestašice hrane u Evropskoj uniji. Upozorio je, međutim, da će Evropska komisija preduzeti pravne mere protiv onih koji su, poput Mađarske, zabranili izvoz žitarica.

Rat nakon pandemije i usled klimatskih promena – velika kriza

Nova svetska kriza sa hranom je dodatno pogoršana već postojećim poremećajima na ključnim tržištima hrane. Ovi poremećaji su nastali usled klimatskog sloma i pandemije koronavirusa, piše Guardian.

Krajem 2021. godine, cene durum pšenice, koja se koristi za pravljenje testenina, porasle su za 90 odsto. Do ovog skoka je došlo posle suše i rekordnih toplotnih talasa u Kanadi, jednom od najvećih svetskih proizvođača žitarica. Istovremeno, ključne poljoprivredne oblasti u SAD prošle godine su iskusile šumske požare i ekstremne vremenske prilike. U područjima Latinske Amerike, dodaje Guardian, bila je suša.

U nekim od najugroženijih regiona na svetu, ljudi su se već suočavali s akutnom nestašicom hrane zbog vremenskih uslova za koje je utvrđeno da se pogoršavaju kao rezultat klimatske krize.

Svaki deseti čovek na planeti, navodi Guardian, već nema dovoljno hrane za jelo. Koronavirus je pogoršao problem budući da je pandemija poremetila tržišta i mreže transporta hrane u zemljama u razvoju. Samim tim je i pogoršala siromaštvo.

Izvor: Radio Slobodna Evropa
FotografijaSusanne Jutzeler, suju-foto sa Pixabay