Početna Magazin Godine Društvo Zloupotreba društvenih medija u domovima za stare

Zloupotreba društvenih medija u domovima za stare

Zloupotreba društvenih medija u domovima za stare

Internet i društvene mreže donose mnogo koristi, ali povlače sa sobom i veliku odgovornost: kako za sopstvenu sigurnost, tako i za poštovanje tuđe privatnosti. Kao društvo, još uvek učimo. Kao pojedinci, moramo da se vratimo na osnove čovečnosti i lepog vaspitanja.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Napretkom tehnologije i razvojem platformi društvenih mreža i aplikacija omogućeno nam je da ostanemo povezani jedni sa drugima skoro bilo kada i bilo gde. Staratelji i njihovi bližnji koriste ova sredstva kao izvor podrške, zabave, komunikacije i još mnogo toga. Međutim, kao i kod mnogih drugih velikih pronalazaka, postoji loša strana ovog širenja mobilnih uređaja i društvenih mreža.

Nažalost, zakon nije sustigao ova nova tehnološka dostignuća, a ugrožene grupe stanovništva su žrtve onih koji ova sredstva koriste bez etičkih normi i bez poštovanja prava drugih. Jednu od tih sve više ugroženih grupa čine starije i bolesne osobe koje su smeštene u institucije za dugotrajnu negu.

Mart 2016: „Pomoćnica u domu za stare je otpuštena nakon što je na Snapchat-u podelila fotografiju starijeg korisnika doma koji je izgubio samostalnost, sa spuštenim pantalonama i sa izmetom na nogama, majci i levoj ruci. Ovaj korisnik ima velika kognitivna oštećenja usled demencije.“

Februar 2015: „Tokom razgovora sa prijateljem na FaceTime-u, Apple aplikaciji koja nudi mogućnost video-razgovora, medicinska sestra je usmerila kameru ka korisniku doma. U tom trenutku, radnik u domu je, na krevetu, prao korisnika koji pati od inkontinencije. Radnik je rekao da je sestra gurnula mobilni telefon korisniku pred lice i tražila da se on pozdravi putem kamere sa osobom sa kojom je sestra razgovarala.“

Januar 2016: „Asistentkinja za negu je priznala da je snimila kamerom 93-godišnju ženu sa Alchajmerovom bolešću dok je ova sedela na krevetu u grudnjaku, ali bez donjeg dela veša i pantalona. Ona je podelila ovaj video-zapis sa prijateljima na Snapchat-u.“

Jul 2015: „Dve pomoćnice sestara su optužene za zlostavljanje starijih zbog postavljanja ponižavajućih video-zapisa korisnika doma na društvene mreže. Prema pisanju dnevnog lista Lowell Sun, na jednom od tih videa se vidi starija osoba, korisnica doma, kako sedi na komodi dok je oblače i pitaju o njenom seksualnom životu i da li je pušila marihuanu. Drugi video pokazuje istu korisnicu kako spava u momentu kada joj jedna od pomoćnica viče u uvo, budeći je.“

Septembar 2015: „Tri pomoćnika za ličnu higijenu otpušteni su nakon što je jedan od njih fotografisao korisnika na WC šolji i fotografiju postavio na Snapchat.“

Sve ovo su stvarni, prijavljeni slučajevi zloupotrebe društvenih medija u američkim domovima za stare. Decembra 2015. godine, ProPublica* je objavila izveštaj „Zaposleni u domovima za stare dele eksplicitne fotografije korisnika na Snapchat-u“. Cilj ovog izveštaja je podizanje svesti o novoj vrsti zlostavljanja u ustanovama za dugotrajnu negu. Izveštaj navodi da je, od 2012. godine, otkriveno 35 slučajeva zloupotrebe društvenih medija putem novinskih izveštaja, krivičnih prijava i državnih inspekcija.

Nažalost, pravni sistem ne prati razvoj tehnologije dovoljno brzo. Na primer, kad je u pitanju incident koji se desio marta 2016. godine sa korisnikom koji je fotografisan dok je bio prekriven fekalijama, zaposleni koji je odgovoran za ovo nije disciplinski kažnjen niti okrivljen za svoje postupke. Ovaj incident se desio u jednom domu za stare u saveznoj američkoj državi Ajova. Po zakonima ove države, da bi bile okarakterisane kao „seksualna ekspoatacija“, fotografije koje su postavljene na internet moraju da sadrže „zabranjeni sadržaj“ kao što su genitalije. Kako „zabranjeni sadržaj“ nije bio vidljiv na fotografiji koja je u ovom slučaju podeljena na internetu, zaposlena nije mogla biti kažnjena.

Međutim, promene se već naziru. Od objavljivanja izveštaja ProPublica, dva senatora iz Ajove preuzela su inicijativu kako bi dobili dodatne podatke o ovoj vrsti problema sa namerom da se identifikuje njegov pun obim i da se zatim predlože rešenja za njegovo sprečavanje. Većina incidenata navedenih u ProPublica izveštaju povezani su sa korišćenjem Snapchat-a, mobilne aplikacije pomoću koje se sadržaj može poslati drugima tako što se na nekoliko trenutaka pojavi kod primaoca pre nego što nestane. Facebook i Instagram su takođe uobičajene platforme za širenje ovakvog uvredljivog sadržaja.

Ovo je navelo senatora Grejslija, predsednika Pravosudnog komiteta američkog senata, da pošalje pismo kompanijama ovih društvenih medija, kao i saveznim agencijama, nešto ranije ove, 2016. godine. U pismu pita šta je urađeno da se zaustavi ovakvo zlostavljanje. „Osiguranje da su naši stariji građani tretirani dostojanstveno i sa poštovanjem jeste mera dobrog i pristojnog društva“, piše Grejsli. „Radim na tome da dobijem bolju predstavu koliko je prisutna eksploatacija starijih, kako bismo mogli da je rešimo.“ Facebook i Snapchat su odgovorili da rade ono što mogu kako bi se nosili sa uvredljivim fotografijama i video-zapisima koji krše uslove korišćenja njihovih usluga.

Svi smo gledali dirljive video-zapise sa starijima koji plešu, pevaju, uče kako se koristi nova tehnologija, daju mudre savete i mnoge druge slične, kako na društvenim mrežama, tako i u vestima. Nema apsolutno ništa loše u društvu koje želi da i na taj način poštuje svoje starije građane i da uči od njih. Međutim, snimanje drugog ljudskog bića, bez obzira na njegove godine, može narušiti njegovo pravo na privatnost, čak iako krajnji sadržaj nije ponižavajući, uvredljiv ili eksplicitan.

Etika fotografisanja, audio i video snimanja drugih može biti veoma složena, a zakonski se tretira različito u zavisnosti od lokacije i medija koji je korišćen. Najjednostavnije rečeno, osoba/osobe koja/e se snima/ju mora/ju prvo dati dopuštenje za to, kao i dozvolu da se zabeleženo dalje deli.

Čak i najdirljiviji video na kome se vidi starija žena kako uzbuđeno otvara rođendanski poklon može predstavljati ozbiljno narušavanje privatnosti i biti podložan krivičnom gonjenju ako nisu dobijene odgovarajuće dozvole. Ovo može, međutim, predstavljati veliku teškoću budući da mnogi korisnici domova za stare i u ustanovama za dugotrajnu negu i staranje pate od različitih nivoa kognitivnog oštećenja i nisu u stanju da daju svoj pristanak.

Preveden i prerađen tekst Keri Kerski objavljen na portalu Ageing Care


*ProPublica je nezavisna, neprofitna redakcija koja se bavi istraživačkim novinarstvom u javnom intresu.


Preporučujemo za dalje čitanje ili podsećanje i tekstove iz potkategorije:

Kao i sledeće tekstove: