Početna Magazin Godine Ekonomija Zdrav život kao obaveza zaposlenih

Zdrav život kao obaveza zaposlenih

Zdrav život kao obaveza zaposlenih

Osiguranja zaposlenih sve češće traže i poštovanje plana koji se tiče zdravog života iako ne postoje čvrsti dokazi da će on popraviti zdravlje ljudi.

Zdravlje zaposlenih je danas sve popularnije i kod poslodavaca pa se primenjuju razne strategije – od obaveznog korišćenja stepenica na poslu, odvojenih kuhinja sa zdravom hranom za radnike koji žele manja izdvajanja za zdravstveno osiguranje, pa sve do sveobuhvatnih zdravstvenih pregleda.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Istraživanje poslodavaca koje je uradila Kaiser Falily fondacija, pokazalo je da 98 odsto velikih i 73 odsto maloh poslodavaca u SAD nude zaposlenima bar jedan zdravstveni program (Employer-Sponsored Family Health Premiums Rise 3 Percent in 2014).

Podaci o zdravstvenom osiguranju u SAD iz istog istraživanja:

  • zdravstveno osiguranje poslodavaca za zaposlene poraslo je za tri odsto u 2014. godini
  • prosečno zdravstveno osiguranje za porodicu košta 16.834 dolara
  • od tog iznosa radnik plaća 4.823 dolara a poslodavac preostalih 12.011 dolara
  • 2009-2014. porast iznosa osiguranja bio je 26 odsto
  • 2003-2008. porast iznosa osiguranja bio je 34 odsto
  • na prelasku dva veka, oko 2000. godine, porast troškova osiguranja bio je i dvocifren na godišnjem nivou

Razlozi se kreću od opštih mesta „dobro je za zaposlene“, „deo strategije uspešnih kompanija“, pa do činjenice da i sama industrija vezana za zdravlje zaposlenih ima obrt između 6 i 10 milijardi dolara.

Zdravstveni konsultant Al Luis (Al Lewis) veliki je protivnik ovog trenda i kaže da mnogi problemi koje nosi nisu tako beznačajni.

– Mi ih zovemo 4P programima (pry, poke, prod and punish). To su programi koji zadiru u privatnost ljudi, kao što su pitanja o količini alkohola koju piju, ili da li žene žele decu. Oni mogu obuhvatati čak i testove krvi. Zaposleni su primorani da učestvuju u svemu ovome, ili će u suprotnom biti kažnjeni.

Po federalnom zakonu zdravstveno osiguranje u SAD i prateći programi moraju biti na dobrovoljnoj bazi. Međutim, više od trećine velikih kompanija primenjuje i nagrade i kazne kako bi primorala radnike da učestvuju.

Na primer, ako radnik odbija da se podvrgne testovima koje organizuje poslodavac (najčešće u dogovoru sa osiguravajućom kućom), kazne mogu biti u vidu većeg iznosa osiguranja (npr. oko 100 dolara mesečno).

Sa druge strane, dokaza nema. Luis kaže da u kompaniji od 10.000 ljudi verovatno može biti 10 srčanih udara i da bi eventualno samo jedan od njih bio sprečen ovako sveobuhvatnim, a pritom spornim programima, piše NPR.

Komentar Penzina:

Zdravstveno stanje zaposlenih o kom je direktno upoznat poslodavac, uobičajeno je u sportu (fudbal, košarka, automobilizam) gde je veliki novac u igri a poslodavac (klub) mora da zna sve o kondiciji zaposlenih (igrača, vozača). Čak i ovo može biti sporno na više načina, ali primoravanje radnika da odgovaraju na upitnike osiguranja koja su u dosluhu sa poslodavcima tih istih radnika više je nego sporno. Zapravo, to nas dovodi na korak od teme raznih naučnofantastičnih (SF) filmova koji se bave temom psihofizičkih predispozicija ljudi kao povodom za diskriminaciju (npr. Gataka).